Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

“ Odbranjen “ čoka marin

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Republička komisija za overu geoloških rudnih rezervi pri Ministarstvu zaštite životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja potvrdila je šestog oktobra rezerve rude u majdanpečkom „Čoka Marinu“ i overila geološki elaborat za taj rudnik zlata. Istog dana, u Beogradu je odbranjen i elaborat o geološkim rezervama u rudnim telima „T1“ i „T2“ u Jami. Time je, kako je na konferenciji za novinare, 7. oktobra, izjavio direktor RTB-a za razvoj Dimča Jenić, istraživački rad basenskih geoloških službi okončan sa još blizu milion tona overenih bilansnih rudnih rezervi. Jer, u „Čoka Marinu“ potvrđeno je 220.714 tona rude, a u jamskim rudnim telima ukupno 752.788 tona.

– Elaborat o rudnim rezervama „Čoka Marina“ sadrži geološke, bilansne i bilanse rudne rezerve po tehnološkim tipovima orudnjenja. Geološke rezerve iznose 270.776 tona rude, a bilansne (koje se mogu profitabilno eksploatisati) 220.714 tona. U toni te rude krije se (u proseku) 5,92 grama zlata i 40,53 grama srebra, a srednji sadržaj bakra je 2,16 odsto, cinka 0,96% i olova 0,60% – kazao je Jenić. Pritom je objasnio da su na osnovu tih količina definisane i eksploatacione rezerve koje, u skladu sa usvojenom metodom otkopavanja, iznose 95 procenata od overenih bilansnih rezervi.

– To praktično znači da iz rude „Čoka Marina“ mogu da se dobiju 1,2 tone zlata, preko 8,5 tona srebra, 4.500 tona bakra, dve hiljade tona cinka i 1.200 tona olova – podvukao je Jenić.

Odbranom elaborata o geološkim rudnim rezervama „Čoka Marina“ stvoreni su uslovi da se nastave pripreme za početak eksploatacije ovog zlatonosnog ležišta u aprilu sledeće godine.

– U toku naredne nedelje počeće prerada tehnološkog uzorka rude koja će se flotirati na dopunskom postrojenju u majdanpečkoj Flotaciji. Tamo je, podsetiću, izgrađena posebna linija za njenu preradu do koncentrata. Kada industrijska proba bude gotova, rezultati analize koncentrata biće predstavljeni kompanijama koje su zainteresovane za njegovu preradu. Uslediće, potom, sklapanje komercijalnog ugovora sa nekom od njih (do sada su četiri inostrane kompanije požele poslovni aranžman sa Basenom) i početak eksploatacije, naravno po dobijanju dozvole za izvođenje rudarskih radova. Koncentrat dobijen preradom rude „Čoka Marina“ se, da ponovim još jednom, neće pretapati u Boru, već u nekoj svetskoj topionici koja poseduje kompletnu tehnologiju za topljenje takvog koncentrata – objasnio je Jenić.

Govoreći o geološkim rezervama u rudnim telima „T1“ i „T2“ direktor razvoja u RTB-u Bor istakao je da je overom elaborata dokazano da ta jamska ležišta imaju ukupno 752.788 tona bilansne rude u kojoj ima 0,727 grama zlata i 2,525 grama srebra, a srednji sadržaj bakra je 1,736%. Računica na osnovu preliminarne metode otkopavanja pokazala je da je reč o 650 hiljada tona eksploatacionih rezervi koje omogućavaju otkopavanje u narednih pet i po godina.

Izvor rtb.rs

 

 

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...

Energetska budućnost Srbije na kocki u borbi za gas posle Rusije

Više od dve decenije, politička i ekonomska stabilnost Srbije zasnivala se na nepisanom dogovoru: ruski gas bi dolazio pouzdano, predvidivo i po povlašćenim uslovima dogovorenim između Beograda i Moskve. Odnos je bio geopolitička arhitektura prikrivena kao trgovina robom. Sankcije...

Sankcije prema NIS-u pokreću najteži finansijski stres test Srbije u jednoj generaciji

Kada su Sjedinjene Države proširile sankcije protiv ruskih energetskih interesa, mnogi zvaničnici u Beogradu nisu odmah shvatili težinu situacije. Na površini, NIS, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, nastavio je da radi rafineriju u Pančevu, snabdeva pumpne stanice i učestvuje...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!