Plin kao energent budućnosti

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

 

Havarije nuklearnih elektrana u Japanu nakon potresa i tsunamija gurnule su prirodni plin u prvi plan i istaknule ga kao energent budućnosti, ocijenjeno je na …

… Regionalnoj konferenciji „Energetska arena 2011.“ u organizaciji Infoarene.
Prirodni plin je optimalan energent na kojem Europa može zasnivati svoje energetske planove, posebno u svjetlu političkih odluka o postupnom zatvaranju nuklearnih elektrana u Njemačkoj, a slične odluke očekuju se u Italiji i Švicarskoj, kaže Davorka Tancer iz tvrtke Prirodni plin.

U provedbi tih odluka treba osigurati zamjensku energiju, a prirodni plin je zbog opredjeljenja Europe za čistu energiju najpogodniji kao jedan od glavnih, ali i kao „backup“ energent, smatra ona.

Odjeci nuklearnih incidenata u Japanu mogli bi rezultirati povećanom potražnjom za plinom, smatra Vlatko Bilić-Šubašić iz tvrtke Podzemno skladište plina, a povećana potražnja vjerojatno će po njegovom mišljenju podići cijene. Nakon nesreće u Japanu, kaže Bilić-Šubašić, ruski Gazprom izvezao je rekordne količine plina u Europu.

Uz Rusiju i Norvešku, Alžir je treći najveći izvor prirodnog plina za Europu, pa je ona, kako je rečeno vrlo osjetljiva na događaje u arapskim državama.

Stoga je za Europu, pa i za Hrvatsku, važno imati dovoljne skladišne kapacitete kao temelj sigurnosti i fleksibilnosti opskrbe. Tako Europa u narednom razdoblju planira izgradnju 76 milijardi prostornih metara novih skladišta, a izgradnja novih skladišta treba i Hrvatskoj, rečeno je na skupu.

Stoga što prije treba izgraditi skladište za vršna opterećenja u Grubišnom Polju i novo skladiše u Beničancima te povećati izlazni kapacitet skladišta Okoli, smatraju sudionici konferencije.

Na trećoj Energetskoj areni, uz utjecaj japanske krize i arapskih ratova na energetski sektor teme su i nove tehnologije u energetici, investicije u energetski sektor te transportni koridori i sigurnost otpreme.

Izvor energetika.ba

 

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u jugoistočnoj Evropi rastu, Srbija najskuplja

Cene električne energije na tržištima za dan unapred u jugoistočnoj Evropi porasle su u petak, pri čemu je Srbija postala najskuplje tržište u regionu. Slabija proizvodnja iz vetroelektrana, povećane potrebe za prekograničnim uvozom i ograničenja u raspoloživosti proizvodnih kapaciteta...

Proizvodnja nuklearne elektrane Krško u septembru 2026 ispod plana

Nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 487.438 MWh neto električne energije u septembru 2026. godine. To predstavlja odstupanje od 1,53% u odnosu na mesečni plan proizvodnje. Istovremeno, proizvodnja je bila znatno veća nego godinu...

Proširenje vetrokompleksa Kovačica–Pupin ka 200 MW uz investiciju od 140 miliona evra

Kapacitet i planirani obuhvat proširenja Vetroenergetski kompleks Kovačica–Pupin u Srbiji približava se kapacitetu od 200 MW zahvaljujući investiciji od 140 miliona evra u vetropark Pupin. Vetropostrojenje Kovačica trebalo bi da dostigne 200 MW instalisane snage nakon izgradnje vetroparka Pupin, snage...
Supported byClarion Owners Engineers