Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Novinari u poseti rezervatu biosfere na Dunavu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

To područje je stanište za više od 250.000 ptica močvarica, kao i za mnoge sisare, vodozemce i gmizavce, navodi agencija Hina.

Rezervat površine 8.000 kvadratnih kilometara će nakon proglašenja biti najveće rečno zaštićeno područje u Evropi i najvidljivija prirodna veza zapadne i istočne Evrope, istakao je predstavnik Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode Tibor Mikuška.

On je dodao da nevladine organizacije očekuju proglašenje tog rezervata biosfere u sledeće tri godine.

Novinari, njih 23, su juče posetili obalu Drave s mađarske strane, uređenu još za vreme Habzburške Monarhije, a danas će posetiti Park prirode “Kopački rit”.

Osim razgledanja upečatljivog pejzaša novinari će saznati i s kakvim se pretnjama suočava to prirodno područje, kao što su regulacija reka i vađenje peska i šljunka, kao i intenzivno šumarstvo i lovstvo, dodao je Mikuška.

Novinarsko studijsko putovanje organizuje Svetski fond za zaštitu prirode (WWF) u saradnji s Euronaturom i lokalnim partnerskim nevladinim organizacijama.

Cilj putovanja je da se novinarima predstavi “Evropski Amazon”, jedno od najvećih preostalih poplavnih područja u ovom delu Evrope.

WWF je u martu 2011. godine s partnerskim organizacijama doprineo potpisivanju ministarskog dogovora između Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije da se Prekogranični UNESCO-ov rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav proglasi prvim zaštićenim područjem koje se proteže kroz tih pet država.

Ovo područje je dom najvećem broju parova orlova belorepana u Evropi, kao i ugroženim vrstama kao što su mala čigra, crna roda, vidre i kečige, navodi na svom sajtu WWF i dodaje da je zaštićeno područje važno odmorište za veliki broj ptica selica.

Rečni ekosistem je, takođe, od izuzetne važnosti za društveno-ekonomski razvoj ovog regiona i predstavlja važan izvor kvalitetne vode za piće, prirodnu odbranu od poplava, održivo šumarstvo, poljoprivredu i ribarstvo, dodaje WWF.

Budući rezervat biosfere ima i važnu ulogu u promovisanju eko turizma, podizanju svesti i obrazovanju o zaštiti životne sredine u regionu, zaključuje WWF.

Izvor beta.rs

 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Vlada produžila regulaciju cena goriva za šest meseci, uvodi ograničenje cena i na pumpama pored autoputeva

Slovenačka vlada odlučila je da produži postojeću regulaciju cena goriva za još šest meseci, ali i da uvede nove mere kako bi cene goriva na benzinskim stanicama pored autoputeva bile u skladu sa cenama u ostalim delovima zemlje. Nakon razmatranja...

Rumunija: EDP otvorio solarnu elektranu Albina od 60 MW u blizini Temišvara, povećavajući kapacitet obnovljive energije

Portugalska energetska kompanija EDP svečano je otvorila novu solarnu elektranu u blizini Temišvara, označivši značajan korak u razvoju obnovljive energije u Rumuniji. Solarna elektrana Albina, instalisane snage 60 MW, sada je najveći solarni projekat u okrugu Timiš. Elektrana Albina je...

Rumunija: Potrošnja struje blago porasla početkom 2025, dok proizvodnja i primarni energenti opadaju

Prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku (INS), potrošnja struje u Rumuniji u prva četiri meseca 2025. godine dostigla je 16,95 TWh, što predstavlja povećanje od 1,5% u poređenju sa istim periodom 2024. godine. Industrijska potrošnja električne energije dostigla je...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!