Novinari u poseti rezervatu biosfere na Dunavu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

 

To područje je stanište za više od 250.000 ptica močvarica, kao i za mnoge sisare, vodozemce i gmizavce, navodi agencija Hina.

Rezervat površine 8.000 kvadratnih kilometara će nakon proglašenja biti najveće rečno zaštićeno područje u Evropi i najvidljivija prirodna veza zapadne i istočne Evrope, istakao je predstavnik Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode Tibor Mikuška.

On je dodao da nevladine organizacije očekuju proglašenje tog rezervata biosfere u sledeće tri godine.

Novinari, njih 23, su juče posetili obalu Drave s mađarske strane, uređenu još za vreme Habzburške Monarhije, a danas će posetiti Park prirode „Kopački rit“.

Osim razgledanja upečatljivog pejzaša novinari će saznati i s kakvim se pretnjama suočava to prirodno područje, kao što su regulacija reka i vađenje peska i šljunka, kao i intenzivno šumarstvo i lovstvo, dodao je Mikuška.

Novinarsko studijsko putovanje organizuje Svetski fond za zaštitu prirode (WWF) u saradnji s Euronaturom i lokalnim partnerskim nevladinim organizacijama.

Cilj putovanja je da se novinarima predstavi „Evropski Amazon“, jedno od najvećih preostalih poplavnih područja u ovom delu Evrope.

WWF je u martu 2011. godine s partnerskim organizacijama doprineo potpisivanju ministarskog dogovora između Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije da se Prekogranični UNESCO-ov rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav proglasi prvim zaštićenim područjem koje se proteže kroz tih pet država.

Ovo područje je dom najvećem broju parova orlova belorepana u Evropi, kao i ugroženim vrstama kao što su mala čigra, crna roda, vidre i kečige, navodi na svom sajtu WWF i dodaje da je zaštićeno područje važno odmorište za veliki broj ptica selica.

Rečni ekosistem je, takođe, od izuzetne važnosti za društveno-ekonomski razvoj ovog regiona i predstavlja važan izvor kvalitetne vode za piće, prirodnu odbranu od poplava, održivo šumarstvo, poljoprivredu i ribarstvo, dodaje WWF.

Budući rezervat biosfere ima i važnu ulogu u promovisanju eko turizma, podizanju svesti i obrazovanju o zaštiti životne sredine u regionu, zaključuje WWF.

Izvor beta.rs

 

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u jugoistočnoj Evropi rastu, Srbija najskuplja

Cene električne energije na tržištima za dan unapred u jugoistočnoj Evropi porasle su u petak, pri čemu je Srbija postala najskuplje tržište u regionu. Slabija proizvodnja iz vetroelektrana, povećane potrebe za prekograničnim uvozom i ograničenja u raspoloživosti proizvodnih kapaciteta...

Proizvodnja nuklearne elektrane Krško u septembru 2026 ispod plana

Nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 487.438 MWh neto električne energije u septembru 2026. godine. To predstavlja odstupanje od 1,53% u odnosu na mesečni plan proizvodnje. Istovremeno, proizvodnja je bila znatno veća nego godinu...

Proširenje vetrokompleksa Kovačica–Pupin ka 200 MW uz investiciju od 140 miliona evra

Kapacitet i planirani obuhvat proširenja Vetroenergetski kompleks Kovačica–Pupin u Srbiji približava se kapacitetu od 200 MW zahvaljujući investiciji od 140 miliona evra u vetropark Pupin. Vetropostrojenje Kovačica trebalo bi da dostigne 200 MW instalisane snage nakon izgradnje vetroparka Pupin, snage...
Supported byClarion Owners Engineers