NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeStruja će poskupeti...

Struja će poskupeti zbog velikih dugovanja?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Struja u Srbiji ne treba da poskupi već treba povećati stepen naplate jer nema te ekonomske cene koja može da nadomesti neplaćanje električne energije.

„Problem nije cena struje nego naplata“, ocenila je predsednica Centra potrošača Srbije Vera Vida.

Povećanjem cene struje ne bi trebalo opterećivati težak ekonomski položaj potrošača, smatra Vida. Prema njenim rečima, poskupljenjem struje se „dodatni teret stavlja na leđa potrošačima koji redovno izmiruju svoje obaveze“.

„Poskupljenje se uvek opravdavalo ulaganjem u Elektroprivredu Srbije i njenu modernizaciju. Mi u Centru potrošača nismo primetili da je došlo do neke modernizacija jer imamo veliki broj potrošača koji žive po selima i žale se na padanje napona i kvarenja uređaja“, naglasila je Vida. „Ako tražimo da bude svetska cena (struje) onda moramo da pružimo svetsku uslugu“, dodala je ona.

Ekonomski analitičari smatraju da je poskupljenje struje samo još jedan dokaz da građani Srbije žive u iskrivljenoj ekonomskoj stvarnosti. Prema rečima urednice ekonomije u NIN-u Radojke Nikolić i ovoga puta ispaštaju najsiromašniji građani dok sa druge strane veliki dužnici i dalje ne plaćaju svoja dugovanja.

Ona kaže da u Srbiji još uvek ne postoji ekonomski precizno izvedena cena struje, a popusti za milion i po građana su, smatra, samo lažna obećanja. „Ja prosto ne mogu da verujem da milion i po ljudi troši 350 kilovat sati jer to je izuzetno niska potrošnja, čak i najsiromašniji troše više“, podseća Nikolićeva.

„To je više cinizam. To je situacija u kojoj država podiže cene i ista ta Vlada obećava da će inflacija biti manja“, navodi ona.

Nove cene struje neminovno će dovesti do poskupljenja brojnih proizvoda, a ekonomski analitičari i društva za zaštitu potrošača upozoravaju da će građane Srbije i ovoga puta u radnjama sačekati proizvodi sa cenama koje su određene proizvoljno, a ne na osnovu realne ekonomske računice.

Poznato je da su u Srbiji već godinama najveće neplatiše struje državna preduzeća i najbogatiji građani.

Na pitanje kolika su ukupna potraživanja EPS-a nismo dobili odgovor, a prema podacima od pre šest meseci rekorder u visini računa za struju je RTB Bor koji duguje više od 3,2 milijarde dinara. Slede ŽTP Beograd, „Zastava energetika“ i „Petrohemija“. Kada su građani u pitanju, čak 65.000 domaćinstava za struju duguje više od 1.000 evra.

Struja u Srbiji poskupeće od sutra u proseku 15,1 odsto, a za domaćinstva 13,5 odsto. Struja će poskupeti na 6,83 dinara (6,6 evrocenti) po kilovat-času sa uračunatim PDV-om, dok će za domaćinstva kilovat-čas iznositi 6,54 dinara, a za industriju 5,91 dinar. Elektroprivreda Srbije će istovremeno sutra početi da odobrava i popust od 11,89 odsto za mesečnu potrošnju do 350 kilovat-časova.

Izvor b92.net

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene bazne električne energije u Jugoistočnoj Evropi padaju, ali večernji pikovi iznad 250 evra/MWh održavaju premiju za fleksibilnost

Bazne cene električne energije pale su za više od 20% na nekoliko tržišta Jugoistočne Evrope za isporuku u subotu, ali su večernje cene i dalje premašivale 250 evra/MWh, što pokazuje da slabija vikend potrošnja nije rešila regionalni nedostatak fleksibilne...

Hrvatska izdvaja 170 miliona evra za ograničavanje zimskih cena energije, odlažući povratak tržišnih cena

Hrvatska će izdvojiti oko 170 miliona evra kako bi troškove električne energije, gasa i grejanja za domaćinstva zadržala ispod tržišnog nivoa tokom zime, štiteći potrošače od volatilnosti veleprodajnih cena, ali istovremeno dodatno odlažući povratak punog prenosa tržišnih troškova na...

Rumunija postaje usko grlo za tranzit gasa na Balkanu dok veza sa Mađarskom dostiže kapacitet

Rastući tokovi gasa sa juga ka severu guraju rumunsku izvoznu gasnu infrastrukturu ka njenim granicama, pri čemu se dotok iz Bugarske približava 14 miliona kubnih metara dnevno, dok veza Arad–Segedin prema Mađarskoj već radi blizu maksimalnog kapaciteta. Rumunija je sada...
Supported byClarion Owners Engineers