NaslovnaHidroUvozna zavisnost određuje...

Uvozna zavisnost određuje formiranje cena u Jugoistočnoj Evropi

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Analiza sistemskog balansa koju je sproveo Electricity.Trade pokazuje da uvozna zavisnost ostaje ključna strukturna karakteristika tržišta električne energije u Jugoistočnoj Evropi. Dana 24. februara 2026. godine region je zabeležio neto uvoz od približno 1,75 GW, uprkos solidnoj proizvodnji iz hidro i nuklearnih izvora.

Tržišta poput Srbije, Crne Gore i Albanije ostaju posebno izložena. Iako se njihove cene često formiraju uz diskont u odnosu na centralna tržišta, Electricity.Trade naglašava da ti diskonti odražavaju pre svega premiju rizika, a ne stvarne viškove energije. Kada dođe do sužavanja uvoza, prilagođavanje cena nastupa naglo, a ne postepeno.

Hidroenergija je učestvovala sa približno 35% ukupne proizvodnje na analizirani dan, ali njena varijabilnost ostaje visoka. Kada hidro proizvodnja opadne, gasne elektrane brzo postaju marginalni izvor, podižući cene u Mađarskoj, Rumuniji i Grčkoj, uz snažan uticaj referentnih cena na HUPX-u.

Electricity.Trade zaključuje da modeliranje cena električne energije u Jugoistočnoj Evropi bez eksplicitnog uvažavanja uvozne zavisnosti dovodi do sistematskog potcenjivanja volatilnosti i rizika rasta cena.

Pripremljeno od strane virtu.energy

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Suša na Balkanu primorava investitore da preispitaju rizik proizvodnje hidroelektrana

Hidroenergija se tradicionalno smatra jednom od najvrednijih elektroenergetskih imovina u jugoistočnoj Evropi: reč je o obnovljivom izvoru koji omogućava upravljivu proizvodnju i brzo reaguje na promene u potrošnji i potrebama elektroenergetskog sistema. Avgust je, međutim, ukazao na sve izraženiji izazov...

Oporavak hidroenergije produbljuje suficit električne energije u Bugarskoj

Bugarski elektroenergetski sistem ojačao je neto suficit tokom 2026. godine, pri čemu je proizvodnja rasla brže od domaće potrošnje, dok je snažan oporavak hidroelektrana obezbedio veliki deo dodatne ponude električne energije. Proizvodnja električne energije u periodu od 1. januara do...

Suša na Dunavu menja ekonomiku hidroenergije u jugoistočnoj Evropi

Leto 2026. pretvorilo je hidrologiju iz uobičajenog operativnog faktora u regionalni izazov za energetsku bezbednost. Đerdap 1, najveća hidroelektrana u Srbiji, proizvodila je krajem jula svega oko 5.000 MWh dnevno, odnosno približno trećinu uobičajene proizvodnje, dok su dugotrajni toplotni...
Supported byClarion Owners Engineers