NaslovnaSrbija EnergetikaSrpski energetičari najbolji...

Srpski energetičari najbolji u regionu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Na tradicionalnoj rang listi „Top 500 kompanija u centralnoj Evropi“ revizorsko-konsultantske kuće „Diloit“ (Deloitte) za 2011. našlo se 11 kompanija iz Srbije, koliko ih je bilo i prošle godine, a najbolje plasirana među njima je kompanija za trgovinu električnom energijom EFT, sa ostvarenim prihodom od 2,2 milijarde evra.

EFT se našla na 67. mestu te rang liste, koja se formira na osnovu ostvarenih prihoda od prodaje, saopštila je danas ta konsultantska kuća.

Od kompanija koje posluju na našem tržištu, druga je Naftna industrija Srbije (NIS) na 89. mestu, a treća Elektroprivreda Srbije (EPS) na 99. mestu.

„Telekom Srbija“ se našao na 175. mestu, dok je „Delta“ zauzela 188. mesto. „Deleze Srbija“ je na 201. mestu, „Srbijagas“ na 283, a bivši „Ju-Es stil Srbija“ na 306. mestu, ispred kompanije „Viktorija grupa“ koja je zauzela 462. mesto.

Kompanija „Merkator – S“ je na 472. mestu, a „Tarket“ na 484. mestu. Na top listi osiguravajućih društava prema bruto obračunatoj premiji nalazi se „Dunav osiguranje“ koje je zauzelo 49. mesto.

Kao i proteklih godina, poljska naftna kompanija „PKN Orlen“ sa prihodom od 25,9 milijardi evra i mađarski MOL sa 19 milijardi evra su zadržali vodeće pozicije na Diloitovoj listi, dok je češka „Škoda“ na visokom trećem mestu već dve godine.

„Ukupan prihod od prodaje 500 vodećih kompanija u centralnoj Evropi sa te liste iznosio je više od 707 milijardi evra u 2011. godini, odnosno kompanije su zabeležile prosečan rast prihoda od 9,8 odsto i tako nastavile pozitivan trend rasta iz 2010“, prokomentarisao je partner u „Diloitu“ Žarko Mijović.

Iako ovi rezultati odaju utisak o ekonomskom ozdravljenju, prosečna neto dobit je opala za 3,5 odsto tokom 2011. godine, što ukazuje na ponovno usporavanje privrednog rasta, dodao je on.

Najveći broj centralno-evropskih kompanija dolazi iz sektora robe široke potrošnje i transporta, a po broju plasiranih firmi sledi ga energetski sektor.

Mijović je istakao da „sektor široke potrošnje prolazi kroz period burnih promena. Trend pada profitabilnosti kompanija s jedne strane, i pada kupovne moći s druge strane se i dalje nastavlja.

Kupovna moć građana sve više opada kao posledica jačanja evra u odnosu na dinar, a najavljena poskupljenja će je dodatno oslabiti“.

Sasvim je izvesno da kompanije moraju da se prilagođavaju potrebama kupaca, a potrošači će vrlo sigurno i naredne 2013. godine nastaviti da vrlo racionalno troše. Na dalje rezultate ovog sektora primarno će uticati kretanje raspoloživog dohotka stanovništva i očekivanja po pitanju stabilnosti prihoda u budućnosti. Globalni uticaj će se primarno odražavati po pitanju cena energije i osnovnih sirovina, dodao je Mijović.

„Globalna privredna očekivanja za 2012. su lošija od onih koja su bila za 2011. i iz tog razloga se može očekivati da će kompanije primarno fokusirane na hranu i piće verovatno imati svetliju budućnost od onih usmerenih na proizvodnju dugoročnih dobara“, ocenio je Mijović.

Izvor Mondo

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene bazne električne energije u Jugoistočnoj Evropi padaju, ali večernji pikovi iznad 250 evra/MWh održavaju premiju za fleksibilnost

Bazne cene električne energije pale su za više od 20% na nekoliko tržišta Jugoistočne Evrope za isporuku u subotu, ali su večernje cene i dalje premašivale 250 evra/MWh, što pokazuje da slabija vikend potrošnja nije rešila regionalni nedostatak fleksibilne...

Hrvatska izdvaja 170 miliona evra za ograničavanje zimskih cena energije, odlažući povratak tržišnih cena

Hrvatska će izdvojiti oko 170 miliona evra kako bi troškove električne energije, gasa i grejanja za domaćinstva zadržala ispod tržišnog nivoa tokom zime, štiteći potrošače od volatilnosti veleprodajnih cena, ali istovremeno dodatno odlažući povratak punog prenosa tržišnih troškova na...

Rumunija postaje usko grlo za tranzit gasa na Balkanu dok veza sa Mađarskom dostiže kapacitet

Rastući tokovi gasa sa juga ka severu guraju rumunsku izvoznu gasnu infrastrukturu ka njenim granicama, pri čemu se dotok iz Bugarske približava 14 miliona kubnih metara dnevno, dok veza Arad–Segedin prema Mađarskoj već radi blizu maksimalnog kapaciteta. Rumunija je sada...
Supported byClarion Owners Engineers