Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:"Srbija čeka dogovor...

Srbija:”Srbija čeka dogovor Bugarske i EU”

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Srbija nijednog trenutka nije razmatrala povlačenje odluke o izgradnji Južnog toka, izjavila je potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović.

“To nikada nije bilo rečeno. Jasno je da je Srbija samo jedna od učesnica u projektu i da trenutno dinamika izgradnje zavisi pre svega od Rusije i EU”, rekla je Mihajlovićeva za nedeljnik NIN odgovarajući na pitanje da li će vlada uskoro doneti odluku o odlaganju gradnje tog gasovoda.

Prema njenim rečima, Bugarska, na čijoj teritoriji je čvoriste, je članica EU i ona mora prvo da reši svoje probleme sa Rusijom i EU u vezi izgradnje gasovoda.

“Kako Južni tok pre Srbije treba da prođe kroz Bugarsku, jasno je da i mi čekamo dogovor između EU i Rusije, odnosno Bugarske”, navela je potpredsednica Vlade Srbije.

Ona je istakla da je Južni tok važan infrastrukturni projekat koji može da donese privredni rast Srbiji i ne verujem da bilo ko u Srbiji misli da nam nije potreban.

“Takođe, moramo biti aktivni i truditi se da imamo dovoljno gasa za zimu, što bi mogao biti problem ukoliko dođe do obustave isporuke gasa iz Rusije ka Ukrajini, i razvijati projekat Niš – Dimitrovgrad, kao što razvijamo Južni tok”, navela je Mihajlovićeva.

Upitana kakav ishod očekuje od razgovora EU i Rusije oko Južnog toka, ona je rekla da je nezahvalno nagađati kada će i kako ti razgovori biti okončani. To, prema njenim rečima, ne zna niko osim onih koji su direktno uključeni u pregovore.

“Verujem, ipak, da će kriza biti rešena. Ono što je za sada rezultat, jeste izgubljeno vreme. I EU i Rusija imaju dovoljno gasa, a gas koji bi potekao kroz Južni tok potreban je Srbiji i drugim zemljama jugoistočne Evrope”, navela je Mihajlovićeva.

Govoreći o tome šta Srbija gubi, ako ne dođe do realizacije projekta Južni tok, potpredsednika Vlade Srbije kaže da je za nju, kao energetičara, najveći gubitak što Srbija nema drugi pravac snabevanja gasom, jer to, kako je rekla, nosi brojne rizike po našu energetsku bezbednost.

Ona je podsetila da o tome govori godinama, te da je to danas postalo svima očigledno, kada imamo napetu situaciju u Ukrajini, a Srbija gas dobija jedino iz pravca Mađarske.

“Svaki dan koji se izgubi u pokretanju izgradnje jeste gubitak. Ekonomske posledice tiču se izgubljene koristi koje bi donela izgradnja Južnog toka. Pre svega mislim da čekivane prihode od tranzitnih taksi i mogućnosti da dobijemo povoljniju cenu gasa.”, rekla je Mihajlovićeva.

Ona je pojasnila da je reč o velikoj investicii koja bi donela posao domaćim firmama i uposlila desetine hiljada radnika.

A na pitanje koliko bi koštala izgradnja pravca Niš-Dimitrovgrad i kako bi on bio finansiran, potpredsednica Vlade Srbije kaže: “Vrednost projekta je oko 60 miliona evra, a najveći deo novca bi bio obezbeđen iz IPA fondova i postojećeg zajma EBRD-a. Taj gasovod bi mogao da bude operativan već krajem 2016. godine ili početkom 2017”.

Dodala je, međutim, da je najveća prepreka gradnji činjenica da nije početo reformisanje Srbijagasa, što je uslov za korišćenje novca EBRD-a. “Dinamika tog projekta mnogo više zavisi od Srbije i ne vidim razlog da ne učinimo sve da izgradnjom tog gasovoda povećamo našu energetsk bezbednost”, rekla je Mihajlovićeva sa NIN.

Izvor Tanjug

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Nova solarna elektrana od 466 kW počela da radi u termoelektrani Brestanica

Nova solarna elektrana snage 466 kW zvanično je počela da proizvodi struju u termoelektrani Brestanica, čime je ostvaren značajan korak u povećanju proizvodnje obnovljive energije u ovom državnom postrojenju u opštini Krško. Fotonaponski sistem postavila je kompanija GEN-I Sonce, ćerka...

Region: Nastavljaju se pripreme za izgradnju naftovoda Srbija–Mađarska

Pripreme za izgradnju naftovoda Srbija–Mađarska napreduju, a nadležni rade na obezbeđivanju neophodnih lokacijskih uslova. Naredne faze obuhvatiće izradu glavnog projekta, potrebnog za dobijanje građevinske dozvole, kao i sprovođenje procene uticaja na životnu sredinu. Ove mere imaju za cilj da...

Grčka: Helenska asocijacija za energiju vetra zahteva hitne reforme radi uravnoteženja obnovljivih izvora energije

Helenska asocijacija za energiju vetra (ELETAEN) zahteva hitne reforme u grčkoj strategiji obnovljivih izvora energije, upozoravajući da sadašnje prekomerno oslanjanje na solarnu energiju ugrožava stabilnost nacionalne elektroenergetske mreže i ometa postizanje ciljeva energetske tranzicije. Rukovodstvo ELETAEN-a predstavilo je sveobuhvatan plan...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!