NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Projekat „Lisina”...

Srbija:Projekat „Lisina” , Strateški značaj fosfata za Srbiju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Globalna potreba za fosfatima beleži stalni trend rasta, zbog čega su oni postali svetski strateški resurs
Pored nalazišta Silinjaarvi u Finskoj, Lisina je jedino identifikovano nalazište fosfata u kontinentalnoj Evropi, rekao je Slobodan Mijailović, generalni direktor kompanije „Viktorija Fosfati” u uvodnom delu prezentacije projekta „Lisina fosfati”. Projekat je predstavljen na 3. Međunarodnoj konferenciji o mineralnim resursima održanoj 1. novembra u Beogradu. Prema procenama, najveći korisnici fosfata, SAD i Kina, u narednih 50 godina iscrpeće sopstvene rezerve i kontrola nad ovim resursom preći će u ruke samo jedne zemlje – Maroka.

Fosfatna ruda se koristi za proizvodnju prirodnog đubriva, a koncentrat za proizvodnju mineralnog đubriva, dodataka za stočnu hranu, deterdženata, kozmetike, a ima primenu i u farmaceutskoj industriji. Globalna potreba za fosfatima beleži stalni trend rasta, zbog čega su oni postali resurs od strateškog značaja. Tražnja za đubrivima se povećava usled povećanja broja stanovnika, globalnog rasta potrebe za hranom, osiromašenja obradivog zemljišta i povećane upotrebe biogoriva.

Povećanje poljoprivredne proizvodnje je jedan od tri strateška cilja Srbije, dok rudarska strategija iz 2011. godine definiše fosfate kao strateški miniralni resurs. Predlog novog Zakona o rudarstvu investiranje u strateške mineralne resurse određuje kao javni interes. Kandidatura Srbije u EU i blizina nalazišta „Lisina” i bugarske granice su dve činjenice koje predstavljaju potencijal za podršku IPA fonda i fonda za prekograničnu saradnju.

Nalazište fosfata „Lisina” nalazi se u Pčinjskom okrugu, blizu Bosilegrada. Depozite fosfata istraživali su jugoslovenski državni instituti u periodu od 1960. do 1988. Godine, a istraživanja je 2008. godine obnovila kompanija „Viktorija Fosfati”, članica vodeće srpske agroindustrijske korporacije „Viktorija Grupa”. Projekat je u fazi izrade studije izvodljivosti. Procene rezervi rude opravdavaju ekonomsku izvodljivost iskopavanja, a vek rudnika biće oko 33 godine za procenjenih 56 miliona tona mineralnih rezervi.

Postoji sedam potencijalnih kupaca proizvoda rudnika  „Lisina” u krugu od 1.000 kilometara od nalazišta. U pitanju su izvoznici rude fosfata poreklom iz Severne Afrike i sa Bliskog istoka. Srpska kompanija „Eliksir Grupa” uputila je 2012. godine pismo o namerama o kupovini ukupne godišnje proizvodnje za svoje fabrike u Šapcu i Prahovu. Fabrika đubriva „Verna” takođe  je pokazala interesovanje da deo svojih potreba podmiri iz proizvodnje rudnika „Lisina”.

Kada je u pitanju dobrobit za ekonomiju i društvo, posao će direktno naći 350 ljudi, a prema očekivanjima još oko 1,000 radnika će biti zaposleno na indirektan način u poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji hrane, transportu, trgovini, građevinarstvu, obezbeđenju, itd. Projekat je od strateškog interesa za Srbiju, ali i za nerazvijeni Pčinjski okrug i opštinu Bosilegrad i doneće najveću pojedinačnu investiciju u okrugu.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Vetropark u Grčkoj uz podršku Sampensiona počeo sa radom dok institucionalni kapital ulazi u sektor obnovljivih izvora energije

European Energy je pustio u komercijalni rad svoju prvu vetroelektranu u Grčkoj, čime je danski penzioni kapital dobio direktno operativno prisustvo u sektoru obnovljivih izvora u zemlji i pokazao još jedan model finansiranja novih proizvodnih kapaciteta. Vetropark Tsoukes Sarres snage...

Prosečne cene električne energije u JIE padaju, ali raspon od 0,70 do 251 evra/MWh poboljšava ekonomiku skladištenja energije

Cene električne energije na tržištu dan-unapred širom istočne Jugoistočne Evrope pale su prema 160 evra/MWh za isporuku 26. septembra, ali su se cene na unutardnevnom tržištu i dalje kretale od gotovo nule do više od 250 evra/MWh, dodatno potvrđujući...

Rumunija odobrila 527 MW baterijskih kapaciteta, dok se ubrzava razvoj skladištenja energije

Rumunija je u jednom regulatornom postupku odobrila više od 527 MW kapaciteta za skladištenje električne energije, čime je dodat još jedan veliki paket kapaciteta tržištu koje se ubrzano pomera od širenja obnovljivih izvora ka povećanju fleksibilnosti elektroenergetskog sistema. Regulator za...
Supported byClarion Owners Engineers