NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Kineski krediti za...

Srbija:Kineski krediti za energetiku kao model razvoja

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Izgradnja novog bloka B3 u Termoelektrani Kostolac, čiji je završetak planiran do 2019. godine, najvažniji je projekat u Srbiji posle Južnog toka.

I jedan je od načina kako se kroz posao i investicije treba tražiti put za izlazak iz krize, poručio je premijer Srbije Ivica Dačić.

Dačić je, prilikom obilaska radova domaćih i kineskih firmi na kotlarnici Termoelektrane „Kostolac B“, rekao da je vrednost projekta više od milijardu dolara i da ne treba žaliti uzimanje investicionih kredita za takve projekte, jer će to uticati na razvoj cele zemlje i porast BDP, i napomenuo da nije dobro kad se krediti uzimaju za pokrivanje deficita.

Navodeći da su kamata od 2,5 odsto i otplata na dvadeset godina dobri uslovi, Dačić je rekao da je Srbija možda jedina zemlja u Evropi gde se ideja o kineskom učešću realizuje u praksi.

On je rekao da Srbija ima u planu više projekata sa Kinom i da je Srbija insistirala da nas poseti kineski premijer do kraja godine i otvori kineski most „Zemun-Borča“, ali i da se u našoj zemlji održi sasatanak 16 premijera zemalja centralne i jugoistočne Evrope sa kineskim premijerom.

Dačić je podvukao da je izgradnja novog bloka u Kostolcu, osim što će biti veliki uspeh za celu Srbiji, biti i test-proba realizacije projekata sa Kinom.

„Zadovoljni smo načinom, kvalitetom i odnosom prema radu kineskih kompanija na projektima na kojima rade u Srbiji i to tek može da bude početak za mnoge druge projekte koje bismo mogli zajednički da realizujemo“, rekao je Dačić i poručio da Srbiji imponuje saradnja sa Kinom.

On je naveo da su Srbiji potrebni veći i snažniji koraci za izlazak iz krize i da je malo „ovako velikih investicija“ koje utiču na nivo privrednih aktivnosti.

Navodeći da su u Srbiji projekti Južni tok i Kostolac projekti u kojima učestvuje od početka, premijer je rekao da nije bilo lako izboriti se za njih i da je „bila prava drama u tadašnjem državnom rukovodstvu posle 2008. da li da se potpiše sporazum sa Rusijom“. „Tadašnji predsednik Boris Tadić pod uticajem Mlađana Dinkića poljuljao je svoje stavove o tom projektu, iako je prethodne godine u predizbornoj kampanji potpisao energetski sporazum sa Ruskom Federacijom. Mi smo tad tražili garancije od Rusije da će realizovati projekat – možete misliti kakva smo mi velesila kad tražimo garancije“, rekao je Dačić.

Izvor Tanjug

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: Proširenje Banatskog Dvora kasni dok raste pritisak na skladišne kapacitete gasa

Dugo odlagano proširenje podzemnog skladišta gasa Banatski Dvor u Srbiji suočava se sa novim kašnjenjem, zbog čega zemlja ostaje zavisna od dodatnih skladišnih kapaciteta koje iznajmljuje u Mađarskoj. Banatski Dvor trenutno ima kapacitet od oko 450 miliona kubnih metara. Planiranim...

Crna Gora pomera projekat vetroelektrane Sinjajevina od 112 MW ka 2030. godini

Crna Gora je produžila rok za razvoj vetroelektrane Sinjajevina I snage 112 MW, pomerajući očekivani početak komercijalnog rada ka 2030. godini, dok dozvole i mrežna infrastruktura ostaju ključna ograničenja. Vlada je odobrila aneks ugovora sa konzorcijumom investitora Energy 2, kojim...

Mađarska dobila privremeno izuzeće EU od pravila o kapacitetima za gas na granici sa Srbijom

Mađarska je dobila privremeno odobrenje Evropske komisije da odloži punu primenu pravila EU o kapacitetima za gas na granici sa Srbijom do gasne godine 2027/2028. Odstupanje se odnosi na pravila prema kojima kapacitet prekograničnih gasovoda mora da se prodaje kao...
Supported byClarion Owners Engineers