NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Kako je cena...

Srbija:Kako je cena topionice u RTB Bor tri puta porasla

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Rudarsko-topioničarski basen Bor jedan je od najvećih dužnika u Srbiji i istovremeno kompanija u koju se ulažu stotine miliona evra poslednjih godina. Istraživanje Insajdera, međutim, pokazuje da praktično nema nikakve kontrole toga kako se troši novac koji se, uz posredne ili neposredne garancije države, sliva u ovo društveno preduzeće.

Najbolji primer za to je izgradnja nove Topionice i Fabrike sumporne kiseline, projekta čija je cena, za poslednje tri i po godine utrostručena – sa najavljivanih 100, na 300 miliona evra.

Od 2009. godine, kada je Vlada Srbije odobrila RTB Boru nova zaduživanja, u ovom preduzeću počeo je projekat izgradnje nove Topionice, u kojoj se ruda preradjuje u bakar. Novom tehnologijom RTB bi dobijao više bakra, a zagađenje u gradu bilo bi svedeno na minimum. Međutim, istraživanje Insajdera pokazalo je da je cena ovog projekta praktično povećana tri puta.

Sredinom 2009. godine rukovodstvo RTB izradilo je biznis plan po kojem je za novu Topionicu potrebno 136 miliona dolara, odnosno oko 100 miliona evra

Decembra 2009. Vlada Mirka Cvetkovića usvojila je, na predlog ministarstva ekonomije, zaključak u kojem se navodi procena da je za ceo investicioni projekat potrebno 135 miliona evra

U junu 2010. godine potpisan je ugovor sa kanadskom firmom SNC Lavalin za izgradnju Topionice i Fabrike sumporne kiseline i to na iznos od oko 175 miliona evra.

Na predlog ministarstva finansija I privrede, na osnovu izveštaja rukovodstva RTBa koji navodi da je do tada za ovaj projekat obezbedjeno 170 miliona evra, aktuelna Vlada Srbije krajem januara 2013, odobrila je ovom preduzeću dodatno zaduženje za gotovo 132 miliona evra. Tako bi cena ovog projekta dostigla skoro 302 miliona evra.

Ivan Grbin, bivši predsednik UO RTB Bor: Trebalo je da se ozbiljnije analizira u kom pravcu će to da se razvija

B92: Kako je krenulo, možda će sledeće godine da košta i 400 ili 500 miliona?

Grbin: Ne znam

Generalni direktor RTBa Blagoje Spaskovski u poslednjih godinu dana više puta je pristajao, a zatim odbijao intervju za Insajder. Ipak, u pisanom odgovoru na pitanja koja smo mu poslali, Spaskovski je početkom godine naveo da je procenjeno da će ceo projekat koštati 290 miliona evra. U odgovoru se navodi da je za opremu koja se uvozi potrebno oko 135 miliona evra, još 90 miliona potrebno je za dodatna postrojenja, a oko 65 miliona evra za lokalne radove, čija se vrednost nije mogla unapred utvrditi, jer nije bila završena projektna dokumentacija. Cena koja je navedena u ugovoru dogovorena je u direktnim pregovorima u kojima je učestvovao i tadašnji direktor Topionice, zavisnog preduzeća RTB-a, Milan Dejanovski.

Milan Dejanovski, bivši direktor TIR: Ja sam slučajno bio na tim razgovorima u Hajatu, hotelu, ovde u Beogradu, kada je bio Lavalin, bili su Outocumpo iz Finske, bili su ovi naši iz Vlade, dolazio je povremeno Nebojša Ćirić, tada je bio zamenik ministra, bio je naš generalni direktor sa ekipom tu nekom i razgovor je bio baš oko te cene, ali isto razgovor pijačni: ‘Ajde smanji, ‘Ajde povećaj’, ‘Što ne niže?’, ‘Ajde napred, nazad’… Mislim, katastrofa jedna.

Izvor B92

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Vetropark u Grčkoj uz podršku Sampensiona počeo sa radom dok institucionalni kapital ulazi u sektor obnovljivih izvora energije

European Energy je pustio u komercijalni rad svoju prvu vetroelektranu u Grčkoj, čime je danski penzioni kapital dobio direktno operativno prisustvo u sektoru obnovljivih izvora u zemlji i pokazao još jedan model finansiranja novih proizvodnih kapaciteta. Vetropark Tsoukes Sarres snage...

Prosečne cene električne energije u JIE padaju, ali raspon od 0,70 do 251 evra/MWh poboljšava ekonomiku skladištenja energije

Cene električne energije na tržištu dan-unapred širom istočne Jugoistočne Evrope pale su prema 160 evra/MWh za isporuku 26. septembra, ali su se cene na unutardnevnom tržištu i dalje kretale od gotovo nule do više od 250 evra/MWh, dodatno potvrđujući...

Rumunija odobrila 527 MW baterijskih kapaciteta, dok se ubrzava razvoj skladištenja energije

Rumunija je u jednom regulatornom postupku odobrila više od 527 MW kapaciteta za skladištenje električne energije, čime je dodat još jedan veliki paket kapaciteta tržištu koje se ubrzano pomera od širenja obnovljivih izvora ka povećanju fleksibilnosti elektroenergetskog sistema. Regulator za...
Supported byClarion Owners Engineers