Zahvaljujućivelikoj motivaciji i saradnji, znanju i iskustvu predložene su opcije čistije proizvodnje koje pored finansijskih ušteda imaju ogroman uticaj na životnu sredinu. – Projekat je realizovan pod pokroviteljstvom Vlade Austrije
Ove godine je završena Druga faza projekta „Implementacija koncepta čistije proizvodnje u IPPC proizvodnim pogonima JP EPS”, koji sprovode Centar za čistiju proizvodnju Srbije i JP „Elektroprivreda Srbije”. U okviru druge faze ovog projekta uvedena je i primenjena metodologija čistije proizvodnje u termoelektranama „Kostolac A” i „Kostolac B”, Rudarskom basenu „Kolubara”, Lazarevcu – JP „Toplana Vreoci” i vojvođanskim termoelektranama – toplanama (TE–TO „Novi Sad”, TE–TO „Zrenjanin” i TE–TO „Sremska Mitrovica”).
Projekat je realizovan pod pokroviteljstvom Vlade Austrije, a jedan od važnih ciljeva ovog poduhvata je ispunjavanje zakonskih obaveza iz oblasti zaštite životne sredine radi dobijanja integralne dozvole za rad IPPC postrojenja. Učesnici ove faze bili su i stručni timovi iz Kostolca, za TE „Kostolac A” bili su angažovani Aleksandar Nastić, Dragan Simić i Dragan Stojanović, a za TE „Kostolac B” Zoran Stojković, Slaviša Jotov, Predrag Cijanović i Vesna Stefanović.
U Centru za čistiju proizvodnju Srbije, koji pripada beogradskom Tehnološko-metalurškom fakultetu, zahvalili su se predstavnicima EPS-a i članovima tima u okviru kompanija, kao i ekspertima koji su učestvovali u ovom projektu, na izuzetnoj saradnji. Zahvaljujućivelikoj motivaciji i saradnji, znanju i iskustvu predložene su opcije čistije proizvodnje koje pored finansijskih ušteda imaju ogroman uticaj na životnu sredinu.
Koordinator za zaštitu životne sredine JP EPS Mihajlo Gavrić istakao jekoliko je važan taj projekat za dobijanje sertifikata o uspešno uvedenoj metodologiji čistije proizvodnje, što predstavlja prvi korak u procesu dobijanja integralne dozvole za rad termokapaciteta:
– Cilj realizacije ovog izuzetno značajnog programa za JP EPS je primena metodologije čistije proizvodnje u postrojenju i sprovođenje preporučenih opcija. Namera je da se identifikuju moguće promene u tokovima sirovina, vode, energije i otpada, zatim u proizvodima i procesima proizvodnje, i bilo kog drugog faktora koji može da doprinese smanjenju zagađenja životne sredine, a istovremeno poveća produktivnost i operativna efikasnost postrojenja. Primena metodologije čistije proizvodnje je zasnovana na bilansu materijalnih tokova, proračunu energije, izboru odgovarajućih opcija, i evaluaciji tih opcija sa aspekta zaštite životne sredine, i to tehničkog i ekonomskog aspekta.
Izvor; EPS Kwh