Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Energetski najneefikasnija

Srbija:Energetski najneefikasnija

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Iako po stanovniku trošimo manje struje, gasa i nafte od Evropljana, kada se potrošnja uporedi sa razvojem privrede – ona je četiri puta veća od proseka EU.

Kako pišu “Novosti”, prosečni potrošač u Srbiji iskoristi dva i po puta više energije nego Danac. Samo za grejanje u našoj zemlji potroši se godišnje 220 kilovat-časova po kvadratu, dok je u Danskoj specifična potrošnja toplotne energije svega 96 kilovat-časova po metru kvadratnom.

Srbija danas ima najniži stepen energetske efikasnosti na Starom kontinentu. Kako je kod nas struja ubedljivo najjeftinija u Evropi, čak 65 odsto od ukupne energije trošimo na grejanje domaćinstava. Ovi stanovi, pritom, nemaju gotovo nikakvu izolaciju pa je za njihovo zagrevanje potrebno nekoliko puta više energije nego „napolju“.

“Imamo velike probleme zbog stambenih objekata koji su građeni sedamdesetih godina prošlog veka, bez adekvatne termoizolacije. Tako objekti koji su u istom periodu građeni u Nemačkoj imaju potrošnju od 150 kilovat-časova po kvadratu godišnje, dok u Srbiji takve zgrade troše oko 190. Ipak, novije nemačke zgrade troše trećinu manje energije nego stare, dok je naša potrošnja i dalje velika”, kaže Dušan Mrakić, državni sekretar u Ministarstvu energetike.

Srbija troši 2,5 puta više energije po jedinici društvenog proizvoda od svetskog proseka i četiri puta više od proseka u zemljama EU. Čak i na javnu rasvetu potrošimo duplo više energije.

“Moramo da promenimo način korišćenja energije u industriji, ali i saobraćaju, a posebno u domaćinstvima. Na domaćinstva ode polovina utrošene energije jer se svi dogrevaju u zimskom periodu. Ideja je da u narednih devet godina povećamo uštedu energije za devet odsto. Da bismo podstakli štednju, do kraja godine ćemo odrediti kriterijume za angažovanje energetskih menadžera, koji će biti u obavezi da na godišnjem nivou štede energiju, a od 2014. godine počinje da radi i Fond za energetsku efikasnost, koji treba da podstakne investicije u ovu oblast”, dodaje Mrakić.

Za Srbiju je, u odnosu na druge evropske zemlje, karakteristično da samo oko deset odsto domaćinstava ima prirodni gas. Mnogi su, zbog povoljne cene, prinuđeni da se greju na struju.

“U proteklih pet godina cena gasa za evropska tržišta je znatno porasla, tako da je i u Srbiji opao interes za ovo gorivo”, kaže Ljubo Mačić, predsednik saveta Agencije za energetiku.

– Tarifni sistem za određivanje cena energenata će se menjati od početka 2014. godine zbog izlaska na tržište velikog broja kupaca koji troše više od 30 odsto ukupne električne energije. Sadržaj promena će zavisiti i od ocene očekivanja rasta potrošnje električne energije za grejanje.

Prema poslednjim podacima, Srbija proizvede energente koji podmiruju 65 odsto naših godišnjih potreba, a ostatak moramo da uvozimo.

“Naša zavisnost je posebno izražena u sektoru nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa i mi tu u budućnosti ozbiljno ništa ne možemo da promenimo. Od ukupnog uvoza, polovina odlazi na naftu i njene derivate, 26 odsto je prirodni gas, 12 odsto ugalj, a najmanje uvezemo struje”, – objašnjavaju iz Ministarstva energetike.

Izvor B92

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Nova solarna elektrana od 466 kW počela da radi u termoelektrani Brestanica

Nova solarna elektrana snage 466 kW zvanično je počela da proizvodi struju u termoelektrani Brestanica, čime je ostvaren značajan korak u povećanju proizvodnje obnovljive energije u ovom državnom postrojenju u opštini Krško. Fotonaponski sistem postavila je kompanija GEN-I Sonce, ćerka...

Region: Nastavljaju se pripreme za izgradnju naftovoda Srbija–Mađarska

Pripreme za izgradnju naftovoda Srbija–Mađarska napreduju, a nadležni rade na obezbeđivanju neophodnih lokacijskih uslova. Naredne faze obuhvatiće izradu glavnog projekta, potrebnog za dobijanje građevinske dozvole, kao i sprovođenje procene uticaja na životnu sredinu. Ove mere imaju za cilj da...

Grčka: Helenska asocijacija za energiju vetra zahteva hitne reforme radi uravnoteženja obnovljivih izvora energije

Helenska asocijacija za energiju vetra (ELETAEN) zahteva hitne reforme u grčkoj strategiji obnovljivih izvora energije, upozoravajući da sadašnje prekomerno oslanjanje na solarnu energiju ugrožava stabilnost nacionalne elektroenergetske mreže i ometa postizanje ciljeva energetske tranzicije. Rukovodstvo ELETAEN-a predstavilo je sveobuhvatan plan...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!