NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Srbiju za...

Srbija: Srbiju za sada zaobilaze svi gasni pravci

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Srbiju za sada zaobilaze svi gasni pravci. Bugarski optimizam o ponovnom pokretanju Južnog toka ublažio je ruski predsednik izjavom da se o tome može razgovarati samo ako Brisel da zeleno svetlo. Ali jedno je izvesno, Rusija i Turska ponovo su pokrenule projekat Turski tok.

Prvobitan plan Rusije i Turske bio je da gasovod Turski tok ima četiri gasne linije koje će povezati obale Crnog mora dveju država. I predviđeni kapacitet od 63 milijarde kubika gasa godišnje, prvobitno se poklapao sa kapacitetom Južnog toka.

Međutim, Gasprom je još ranije saopštio da bi po dnu mora išle samo dve cevi, a Turska je dala nacrt samo za jedan cevovod. Jasno je da i Turski tok prelama interese velikih sila.

„Trenutno je velika borba između SAD i Rusije oko energetike, oko Evrope, oko Balkana. Rusija izvozi 30 odsto gasa za Evropu, to nije monopol, monopol je 70, 80, 90 odsto. Prema tome, želja je da se što više smanji energetski uticaj Rusije na Evropu“, kaže Vojislav Vuletić iz Udruženja za gas Srbije.

Ideja je bila i da se, kao nastavak Turskog toka, gradi gasovod Tesla, koji bi gas dopremao iz Turske u Grčku i dalje u Makedoniju, Srbiju do Mađarske. Ali ni on nema perspektivu jer nijedna zemlja nema novca da to realizuje. Grčka je već počela gradnju svoje deonice Transjadranskog gasovoda (TAP), koji podržava Evropska unija, ali su količine ograničene. Bugarska se uzda u to da će Unija popustiti oko Južnog toka.

„Imajući u vidu pravila evropskog energetskog paketa, nemoguće je imati, posedovati istovremeno i gas i gasovod kojim se taj gas transportuje. Tako i ovoga puta bez odluke Evropske komisije nemoguće je planirati budućnost ‘Južnog toka'“, kaže profesor Univerziteta u Luganu Vladimir Krulj.

Sa gasnim interkonekcijama Bugarska će se povezati i sa Grčkom i sa našom zemljom, pa joj je druga opcija da bude bar gasno čvorište.

Predložila je i Bugarski tok, koji bi ispod Crnog mora ruski gas dopremao do terminala na svojim obalama.

Najrealniji gasni pravac za sada je Severni tok 2, koji direktno povezuje Nemačku i Rusiju, a povećao bi ispruke gasa evropskim potrošačima. OMV, jedan od njegovih akcionara, poručuje da taj gasovod nije rival Turskom toku. Realizaciju drugog kraka Severnog toka još stopira Poljska.

Izvor; Nova Ekonomija

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Izmena zakona o reformi elektroenergetskog tržišta u Hrvatskoj otvara novo tržište za agregatore, inženjering pristupa mreži i trgovinu pravima priključenja

Izmenjeni Zakon o tržištu električne energije u Hrvatskoj otvara nekoliko novih komercijalnih slojeva oko elektroenergetskog sektora, stvarajući prilike za nezavisne agregatore, inženjerske firme i investitore, istovremeno povećavajući pritisak na razvojne subjekte koji drže zaustavljena prava na priključenje na mrežu. Propis,...

Piskanja boron projekat u Srbiji cilja vrednost od 569 miliona EUR, kanadski investitor predviđa 89% prinosa, pa se pod lupom našla finansijska i ekonomija...

Kanadska rudarska kompanija Boron One Holdings podigla je procenjenu ekonomsku vrednost svog Piskanja boron projekta u južnoj Srbiji na približno 569 miliona EUR, procenjujući izuzetno visoku 89% internu stopu povrata nakon poreza na početna ulaganja od svega 71 milion...

Električna energija i ugrađeni ugljenik preoblikuju investicioni slučaj za industrijski izvoz u JIE

Banke koje finansiraju proizvođače u jugoistočnoj Evropi sve češće moraju da procene da li zajmoprimac može da očuva svoju EU izvoznu maržu nakon što se uključe troškovi električne energije, ugrađene emisije i zahtevi za podatke dobavljača. Fabrika može da...
Supported byClarion Owners Engineers