Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija potpisala veliki...

Srbija potpisala veliki ugovor za projekat samobalansirajuće solarne elektrane snage 1 GW sa Hyundai-jem i UGTR-om

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Ministar rudarstva i energetike Dubravka Đedović i Dušan Živković, generalni direktor državnog preduzeća EPS, potpisali su ugovor sa konzorcijumom koji čine Hyundai Engineering i UGT Renewables (UGTR) za značajan projekat razvoja samobalansirajućih solarnih elektrana u Srbiji.

Inicijativa ima za cilj izgradnju solarnih elektrana velike snage koje će raditi bez potrebe za upravljanjem i održavanjem, sa ukupnom instaliranom snagom od najmanje 1 GW. Pored toga, projekat će uključivati sisteme za skladištenje energije na bazi baterija sa ukupnim kapacitetom do 200 MW/400 MWh.

U oktobru je Vlada Srbije prepoznala projekat kao pitanje nacionalnog značaja, podržavajući njegovu realizaciju. Pre toga, u septembru, vlada je donela odluku o izradi Prostornog plana za posebnu namenu koji će olakšati ovaj strateški projekat, a koji će obuhvatiti delove gradova Zaječar i Leskovac, kao i opštine Bujanovac, Lebane, Negotin i Odžaci.

Prostorni plan će obuhvatiti šest solarnih elektrana sa integrisanim sistemima za skladištenje baterija, što će značajno povećati energetsku nezavisnost Srbije i promovisati korišćenje obnovljivih izvora energije. Očekuje se da će plan biti izrađen u roku od osam meseci, a sredstva za njegovu izradu obezbediće EPS.

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da će izgradnja samobalansirajućih solarnih elektrana i sistema za skladištenje baterija početi do kraja ove godine, naglašavajući da je to najveća investicija u obnovljive izvore energije u Evropi za 2023. godinu.

Projekat će se realizovati prema sistemu „ključ u ruke“, što znači da će strateški partneri biti odgovorni ne samo za izgradnju solarnih elektrana i baterijskih sistema, već i za razvoj sve potrebne infrastrukture.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Ekonomija širenja skladišta: Strateške rezerve, integracija LNG-a i balansiranje tržišta električne energije u Srbiji

U srcu ranjivosti Srbije u pogledu gasa leži jednostavna strukturna činjenica: zemlja nema dovoljno skladišnih kapaciteta da preživi dugotrajne šokove u snabdevanju ili da u potpunosti učestvuje u novoj evropskoj gasnoj ekonomiji. Skladištenje više nije samo infrastrukturni resurs; ono...

Budućnost gasa u Srbiji: Pravci snabdevanja, ranjivost tržišta, izloženost cenama i tranzicija ka novom regionalnom gasnom poretku

Prirodni gas je postao najsenzitivniji energetski input za Srbiju, ne zbog obima — Srbija troši znatno manje gasa od glavnih evropskih tržišta — već zbog strukturne izloženosti zemlje jednom dobavljaču, jednom pravcu i gasnom sistemu duboko isprepletenom geopolitičkim pritiscima....

Finansijske osnove srpskog downstream sektora nafte: Ekonomija rafinerija, veleprodajne razlike, maloprodajne marže i tranzicija ka energijama van nafte

Finansijska arhitektura srpskog downstream sektora nafte oblikovana je kombinacijom struktura operativnih troškova, geopolitičke izloženosti i promenljivih regionalnih logističkih tokova. Profitabilnost svakog segmenta – rafiniranja, veleprodajne distribucije i maloprodaje – zavisi ne samo od globalnih cenovnih krivih, već i od...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!