NaslovnaSrbija EnergetikaSkuplju struju plaćamo...

Skuplju struju plaćamo i poskupljenjem svih roba

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Povećanje cene struje od 10,9 odsto koje se očekuje od 1. avgusta, pokrenuće lavinu poskupljenja proizvoda i usluga u čijoj proizvodnji električna energija igra i najmanju ulogu. Uskoro će poskupeti hrana, kućna hemija i kozmetika, od jeseni i grejanje, dok je hlebu „sava“ trenutna cena zagarantovana do kraja seprtembra.

– Kada struja poskupi za 10,9 odsto, to do povećanja inflacije za 0,8 odsto. To je direktan efekat koji će odmah da se odrazi, a budući da je prosečni input struje u proizvodnji oko pet odsto, u narednom periodu doći će i do rasta ostalih cena, posebno onih proizvoda u kojima se struja koristi intenzivno – objašnjava ekonomista Goran Nikolić.

To kažu i trgovci. Do sada su, kažu, uglavnom radili na štetu svoje zarade, kao i na štetu proizvođača, ali efekat poskupljenja struje mora da se odrazi na cene u radnjama. Dobro je, dodaju oni, da je u pitanju letnja sezona, pa će taj prvi udar, zbog nižeg prometa, sigurno biti nešto niži. Kako prosečno domaćinstvo u Srbiji mesečno troši za struju oko 3.500 dinara, avgustovski računi građana prosečno će biti veći za oko 400 dinara.

– Sve što kupujemo biće skuplje, a građane će najviše pogoditi cene hrane jer ona najviše učestvuje u kućnom budžetu – smatra ekonomista Vladana Hamović.

I ekonomista Saša Đogović smatra da će doći do poskupljenja, ali se nada da će ovogodišnja jaka poljoprivredna proizvodnja biti tas na vagi koji bi mogao da spreči prevelika poskupljenja.

Izvor Blic

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Mađarska premija na cenu električne energije raste dok slabiji vetar povećava uvoz i cene u Jugoistočnoj Evropi

Cene električne energije na tržištu dan-unapred porasle su u većem delu Jugoistočne Evrope za isporuku u petak, dok je slabija proizvodnja iz vetra povećala potrebe regiona za uvozom, dodatno proširivši premiju Mađarske u odnosu na Nemačku uprkos snažnijoj solarnoj...

CBAM preusmerava trgovinu električnom energijom sa Zapadnog Balkana ka Srbiji i Ukrajini

EU Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) doprinosi preusmeravanju tokova električne energije na Zapadnom Balkanu, jačajući poziciju Srbije kao severnog tranzitnog čvorišta, dok se istovremeno smanjuje trgovina na nekoliko tradicionalnih ruta ka Evropskoj uniji. Promena je postala izraženija u drugom...

Izmenjena pravila CBAM-a mogla bi ponovo otvoriti tržište EU za obnovljivu električnu energiju sa Balkana

Predložene izmene EU Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) mogle bi proizvođačima energije iz obnovljivih izvora na Zapadnom Balkanu da otvore praktičniji put ka evropskim tržištima električne energije, rešavajući pravila koja trenutno otežavaju vetroparkovima, solarnim elektranama i hidroelektranama da...
Supported byClarion Owners Engineers