NaslovnaRegion energetikaSeverna Makedonija je...

Severna Makedonija je prva zemlja Zapadnog Balkana koja razmatra ukidanje uglja do 2030. godine.

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Vlada Severne Makedonije odobrila je Strategiju energetskog razvoja do 2040. godine, čime je postala prva država Zapadnog Balkana koja je razmotrila ukidanje uglja pre 2030. godine, saopštila je nevladina organizacija Benkvoč (Bankwatch).

Dva scenarija ove Strategije podrazumevaju ukidanje upotrebe uglja do 2025. godine, dok treći odlaže zatvaranje termoelektrane na lignit Bitola do 2040. godine.

Konačna odluka o tome koji će scenario biti prihvaćen, biće doneta kasnije ove godine, dodao je Benkvoč.

Lignit je, podseća Benkvoč, poslednjih godina odgovoran za polovinu proizvodnje električne energije u zemlji, kao i za stalne probleme sa zagađenjem vazduha. Strategija takođe planira značajno povećanje upotrebe energije sunca i vetra.

Tako je planirana izgradnja solarnih elektrana kapaciteta 120 MW u rudniku Oslomej, gde će se uskoro zatvoriti termoelektrana.

Operateri solarnih elektrana planiraju da koriste istu infrastrukturu i zaposlene kao termoelektrana, dodaje Benkvoč.

Makedonija je takođe prva zemlja u regionu koja je ispoštovala pravila koja se odnose na pripremu nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NEKP) u regionu Energetske zajednice i u skladu je sa pet dimenzija Energetske unije EU.

Strategija razmatra referentni, umereni i zeleni scenario. Sva tri predviđaju uvođenje EU ETS-a, ali razlikuje se godina kada će se to desiti i očekivana cena emisija CO2.

Organizacije civilnog društva pozdravile su usvajanje Strategije kao odlučujući prvi korak ka održivoj dekarbonizaciji.

Kathrin Gutmann, direktorka kampanja u organizaciji Evropa posle uglja (Europe Beyond Coal), rekla je da Vlada Severne Makedonije jasno shvata da kraj upotrebe uglja dolazi i preuzela je inicijativu da zaštiti zdravlje ljudi, ekonomiju i klimu.

Njeni balkanski susedi trebali bi da obrate pažnju jer je ovo budućnost Evrope – ubrzano ukidanje upotrebe uglja, istakla je ona.

Nevena Smilevska, programska koordinatorka za klimu u organizaciji Eko-svest, izjavila je da je vlada preduzela hrabar korak dajući nevladinom sektoru priliku da se uključi od ranih faza u pripremi Strategije.

„Od presudnog je značaja da ovaj sektor sada sarađuje sa lokalnim zajednicama kako bi se isplanirala pravedna tranzicija u regionima koji zavise od uglja, kao što su Oslomej i Bitolj, i osiguralo da niko ne bude zaboravljen“, rekla je Smilevska.

Izvor: balkangreenenergynews.com

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

CBAM dokazivanje nosi rizik od 8,9 miliona eura za vetropark

Proizvođači obnovljive električne energije na Zapadnom Balkanu moraće da dokažu ispunjenost više uslova da bi izvoz u EU dobio tretman stvarnih emisija prema CBAM-u. Sekretarijat Energetske zajednice modelovao je 8,9 miliona eura oportunitetnih troškova za vetropark od 130 MW tokom šest meseci, ako bi proizvodnju morao da prodaje lokalno umesto na skupljim tržištima EU.

Srbija: cene struje u Q1 procenjene na 185–255 €/MWh

Cene električne energije u Jugoistočnoj Evropi mogle bi da oslabe tokom Q4 2026. i Q1 2027. ako se vrate nuklearni kapaciteti i poprave hidrološki uslovi. Gasni troškovi i ograničenja prenosa ipak bi zadržali premiju u periodima tesne ponude.

Rumunija planira povratak 700 MW iz Cernavodă 6. novembra

Rumunski blok 1 u elektrani Cernavodă trebalo bi da se sinhronizuje sa mrežom 6. novembra, posle više od tri meseca van pogona. Njegova raspoloživost i dalje zavisi od hidroloških uslova, a povratak reaktora mogao bi da utiče na uvoz struje i zimski bilans regiona.
Supported byClarion Owners Engineers