NaslovnaRegion energetikaSEE dnevna analiza...

SEE dnevna analiza tržišta električne energije – 2. jul

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Tržišna sesija SEE električne energije za 2. jul donela je snažnu korekciju nakon prethodnog dana cenovnog skoka izazvanog toplotnim talasom, ali struktura i dalje pokazuje da tržište nije u potpunosti normalizovano. Cene za dan unapred (day-ahead) pale su širom regiona: HUPX je pao za 98,2 €/MWh na 136,93 €/MWh, SEEPEX je pao za 89,5 €/MWh na 137,41 €/MWh, Rumunija (OPCOM) se spustila na 147,86 €/MWh, dok su Bugarska i Grčka (IBEX/HENEX) iznosile 145,51 €/MWh. Najniža cena u regionu zabeležena je u Sloveniji na 118,55 €/MWh, dok je Crna Gora ostala regionalni maksimum sa 153,84 €/MWh. Nemačka je, nasuprot tome, trgovala znatno niže na 73,31 €/MWh, što ostavlja i dalje širok HU–DE spread od 63,62 €/MWh. To potvrđuje da je SEE–Mađarska i dalje strukturno odvojena od core evropskog cenovnog formiranja, uprkos snažnoj dnevnoj korekciji.

Glavni pokretač pada cena bio je jasan post-toplotni reset potražnje. Regionalna potrošnja pala je na prosečno 33.865 MW, što je 1.252 MW manje na dnevnom nivou, dok su neto uvozi porasli na 3.779 MW (+562 MW). Tokovi iz pravca Austrija/Slovačka → Mađarska/Slovenija porasli su na 4.166 MW (+1.069 MW), što pokazuje da su niže cene bile podržane većim uvozom, a ne strukturnim oporavkom domaće proizvodnje. Istovremeno, solarna proizvodnja porasla je na 7.514 MW (+967 MW), dok je vetar pao na 1.351 MW (-259 MW), što dodatno potvrđuje tipičan letnji intraday obrazac: jača proizvodnja u podne, ali i dalje izražena večernja napetost.

Satna (hourly) struktura cena ostaje ključni signal tržišta. HUPX je zabeležio dnevni minimum od 71 €/MWh u H14 i maksimum od 250 €/MWh u H20, dok je SEEPEX varirao od 80 €/MWh u H12 do 281 €/MWh u H20. Nemačka i Austrija imale su izrazito slabe podnevne cene, pri čemu je Nemačka pala na -3 €/MWh, a Austrija na -4,9 €/MWh u H14, što ukazuje na snažnu zasićenost solarnom energijom u core tržištu. To je dovelo do kompresije cena u podnevnim satima, praćene snažnim večernjim rampom (evening ramp) usled rezidualne potražnje. Zanimljivo je da je HUPX vršni prosek iznosio samo 124,6 €/MWh, što je ispod 149,3 €/MWh vanvršnog (off-peak) proseka, što pokazuje da solar sve više menja tradicionalne pretpostavke o baznoj (baseload) vrednosti i povećava značaj intraday trgovanja i fleksibilnih kapaciteta.

Raspodela po zemljama pokazuje jasan regionalan split između suficitnih i deficitnih zona. Bugarska je ostala najveći izvoznik sa 920 MW, dok je Bosna i Hercegovina izvezla 519 MW. Grčka je bila gotovo izbalansirana sa samo 59 MW neto izvoza, što predstavlja veliki zaokret u odnosu na prethodni dan. Na strani deficita, Rumunija je uvezla 1.980 MW, zatim Mađarska (1.709 MW), Srbija (619 MW), Hrvatska (387 MW), Crna Gora (296 MW), Slovenija (197 MW) i Severna Makedonija (63 MW). Rumunija se izdvaja kao glavni stresni faktor, gde su niža domaća proizvodnja i visoka regionalna potražnja doveli do statusa dominantnog uvoznog „sinka“.

Srbija je ostala snažno povezana sa Mađarskom. SEEPEX je trgovao na 137,41 €/MWh, svega 0,48 €/MWh iznad HUPX-a, što potvrđuje gotovo potpunu cenovnu konvergenciju. Potrošnja u Srbiji pala je na 3.643 MW, dok je proizvodnja iznosila 3.025 MW, što je rezultiralo neto uvozom od 619 MW. Iako je niža potrošnja smanjila zavisnost od uvoza u odnosu na prethodne sesije, Srbija je i dalje strukturno deficitna. Važno je da cenovni signal nije posledica izolovane domaće oskudice, već šireg HUPX-vezanog regionalnog balansa, pri čemu Srbija istovremeno uvozi iz susednih sistema i učestvuje u prekograničnim tokovima ka Mađarskoj i Rumuniji.

Crna Gora je ponovo bila najizraženiji slučaj cenovne premije u regionu. BELEN je iznosio 153,84 €/MWh, najvišu cenu u SEE i 16,91 €/MWh iznad HUPX-a. Sa potrošnjom od 434 MW i proizvodnjom od samo 138 MW, Crna Gora je imala deficit od 296 MW, usled izrazito ograničene domaće proizvodnje. Ovo potvrđuje visoku osetljivost malih sistema na hidro dostupnost, termo ograničenja i interkonektivne kapacitete tokom letnjih stresnih uslova.

Forward kriva je delimično oslabila, ali nije ukinula regionalnu premiju rizika. Mađarski Week 28 pao je na 107,50 €/MWh (-8,5 €/MWh), a Week 29 na 141 €/MWh (-6,5 €/MWh), dok je HU–DE spread ostao na 16 €/MWh (Week 28) i 32 €/MWh (Week 29). Gas i ugljenik su blago oslabili—CEGH na 44,65 €/MWh, grčki gas na 45 €/MWh, i EUA na 79,54 €/t—ali ti pokreti nisu bili dovoljni da u potpunosti objasne spot korekciju. Dominantni faktor bio je vremenski reset, pad rezidualnog opterećenja i jači uvozni tokovi, a ne strukturna promena fundamenta.

Ukupno gledano, trgovački signal ostaje mešovit, a ne bearish. Ekstremna premija toplotnog talasa se povukla, ali SEE tržišta—posebno Mađarska, Rumunija, Srbija, Crna Gora i blok Grčka–Bugarska—i dalje pokazuju visoku volatilnost i izražen rizik večernje oskudice. Ključni indikatori za naredne sesije ostaju skokovi cena u H20, AT/SK → HU/SI tokovi, uvozni deficit Rumunije, strukturni manjak Crne Gore i bliska konvergencija Srbije sa HUPX-om. Svaki novi porast temperature ili slabiji obnovljivi izlaz brzo bi ponovo otvorio prostor za rast cena širom regiona.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u Srbiji i Crnoj Gori rastu dok se premija Mađarske smanjuje

Cene električne energije u Srbiji i Crnoj Gori značajno su porasle za isporuku u utorak, za razliku od pada cena u Mađarskoj i Rumuniji, dok je potreba jugoistočne Evrope za neto uvozom povećana uprkos većoj proizvodnji iz solarnih elektrana. Cena...

Cene električne energije u SEE rastu usled oporavka potražnje i pada proizvodnje iz vetra

Cene električne energije širom jugoistočne Evrope naglo su porasle za ponedeljak, 5. oktobar, jer se povratak potrošnje karakteristične za radne dane poklopio sa manjom proizvodnjom iz vetra, što je povećalo premiju Mađarske u odnosu na Nemačku na 76,14 evra/MWh. Prosečna...

Grčka i Italija pripremaju tendere za 1 GW interkonektora električne energije

Grčki i italijanski operatori prenosnih sistema pripremaju nabavku za 1 GW interkonektora GRITA 2, pri čemu je komercijalni rad i dalje planiran za 2033. godinu. ADMIE i Terna očekuju da do kraja 2027. godine raspišu tendere za podmorski kabl i...
Supported byClarion Owners Engineers