Značajno povećanje iskopa ruda metala, uglja i lignita u toku prošlog mjeseca doprinijelo je da rudarski sektor RS prvi put od početka godine premaši lanjski nivo produkcije, što je automatski poguralo i rast cijele industrijske proizvodnje.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, desezonirana proizvodnja rudarskog sektora u julu je povećana za 12,7 odsto u odnosu na prethodni mjesec. Rezultat toga je da je sedmomjesečna produkcija rudnika “isplivala” iznad nule, odnosno da je zabilježila blagi rast od 1,8 odsto, u poređenju s istim periodom 2012. godine.
Podsjećanja radi, na polugodištu je statistički bilježen pad rudarskih aktivnosti za 2,7 odsto.
Na pojačan julski rad rudnika nadovezao se višemjesečni trend rasta prerađivačkog sektora (u periodu januar – jul iznosio osam procenata) i proizvodnje struje za 4,8 odsto, što je dovelo do rasta ukupne industrijske proizvodnje u RS za 5,8 odsto.
Posmatrajući prerađivačke djelatnosti sa značajnijim učešćem u ukupnoj proizvodnji, najveći, i to više nego dupli, skok u dosadašnjem dijelu godine evidentiran je u proizvodnji mašina i opreme (116,3 odsto), zatim saobraćajnih sredstava 91,2 odsto i električne opreme 56 odsto.
Sa druge strane, najveći pad je zabilježen u proizvodnji računara, elektronskih i optičkih proizvoda za 59,8 odsto, zatim, “ostalih proizvoda od nemetalnih minerala” 26,4 odsto i baznih metala 24,8 odsto.
Pero Ćorić, direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS, ocjenjuje ohrabrujućim da se bilježi rast ukupne proizvodnje, ali i ukazuje na nestabilna kretanja u većini industrijskih djelatnosti.
“Pozitivno je da strateške grane koje ostvaruju veće prihode i zapošljavaju veći broj radnika, poput rudarstva i energetike, ostvaruju pozitivne pomake, što uliva optimizam da će se i na kraju 2013. godine zabilježiti ukupni rast.
Međutim, problem je što se kontinuirani dugotrajni rast proizvodnje bilježi samo u kožarskoj i drvnoj industriji, posebno kod namještaja, dok sve ostale djelatnosti imaju značajna mjesečna osciliranja od kojih zavise i ukupni rezultati, što nije dobro”, naglašava Ćorić.
On kaže da bez višemjesečnih trendova industrijskog rasta u većini oblasti ne možemo govoriti o željenoj stabilnosti i dugoročnom oporavku privrede, posebno u situaciji kada ne dolazi do novog zapošljavanja.
Štaviše, prema podacima Zavoda za statistiku, broj zaposlenih je za sedam mjeseci manji za 0,4 odsto u poređenju s istim periodom 2012. godine. Posmatrajući po sektorima, smanjenje radne snage evidentno je u najznačajnijem prerađivačkom sektoru (0,8 odsto), dok se u rudarstvu i elektroenergetskom sektoru bilježi povećanje broja radnika za 0,4, odnosno 2,6 odsto.
Izvor Nezavisne Novine
