U 14. nedelji 2025. godine, cene električne energije u Jugoistočnoj Evropi (JIE) zabeležile su blagi pad, što je bilo posledica niže potrošnje električne energije, pada cena gasa i CO₂, kao i povećane proizvodnje solarne energije. Iako su cene na početku nedelje bile iznad 100 €/MWh, postepeno su opadale tokom nedelje. Posebno su Hrvatska i Srbija zabeležile najveće procentualne padove cena, sa padom od -23,52% i -16,77%, redom. Mađarska i Rumunija su usledile sa padovima od -13,34% i -13,26%, dok su Turska, Grčka i Italija zabeležile manja smanjenja od -6,04%, -5,37% i -4,37%, redom.
U Centralnoj Evropi, prva nedelja aprila 2025. godine takođe je zabeležila opšti pad cena spot električne energije, koji su pali ispod 90 €/MWh u većini zemalja, osim Švajcarske. Niža potrošnja električne energije, podržana blagim temperaturama i povećanom proizvodnjom vetra i solarne energije, doprinela je ovom trendu. Cene električne energije kretale su se od 38 € do 94 €/MWh. Švajcarska je imala najviše cene sa 94,42 €/MWh, što je pad od -17,77% u odnosu na 13. nedelju, dok je Slovačka zabeležila cenu od 88,26 €/MWh. Francuska je imala najnižu cenu u regionu od 38,26 €/MWh, što predstavlja značajan pad od -46,49% u odnosu na prethodnu nedelju.
U 14. nedelji, prosečna cena u Evropi bila je 78 €/MWh, sa rasponom od 28,58 €/MWh u Portugalu do 114,23 €/MWh u Italiji. Na tržištu MIBEL, Portugal i Španija su zabeležili pad cena, dostigavši 28,58 €/MWh i 28,62 €/MWh, što je pad od -6,33% i -5,42%, redom. U Južnoj Evropi, većina JIE zemalja zabeležila je cene ispod 100 €/MWh, osim Italije i Grčke. Turska je imala najniži prosečan pad cena sa 51,18 €/MWh, dok je Srbija bila druga po niskoj ceni sa 83,71 €/MWh. Italija je imala najvišu prosečnu cenu od 114,23 €/MWh, iako je to bio pad od -4,37% u odnosu na prethodnu nedelju.
Dnevni obrasci cena pokazali su da su većina JIE tržišta imala najviše cene u ponedeljak, 31. marta 2025. godine, dok su najniže cene zabeležene u petak, 4. aprila. Ukupna potrošnja električne energije u JIE regionu naglo je opala, sa padom od -12,75% u poređenju sa 13. nedeljom, što iznosi 14.397,90 GWh. Mađarska je zabeležila najveći pad u potrošnji, od -21,23%, dok su Turska (-18,96%) i Bugarska (-15,70%) takođe zabeležile velike padove. Hrvatska, Italija i Grčka zabeležile su manja smanjenja od -6,13%, -5,18% i -2,88%, redom.
Proizvodnja električne energije iz promenljivih obnovljivih izvora u JIE regionu blago je opala za -0,5% na 2.101,63 GWh u 14. nedelji. Ovaj pad je uglavnom rezultat nižih brzina vetra u nekoliko zemalja, što je dovelo do smanjenja proizvodnje vetroelektrana. Proizvodnja vetra opala je za -4,7%, dostigavši 1.241,66 GWh, sa značajnim padovima u Rumuniji, Grčkoj, Bugarskoj i Srbiji. S druge strane, proizvodnja solarne energije porasla je za 17,5%, dostigavši 794,29 GWh, pri čemu su Mađarska, Italija i Hrvatska zabeležile najveće povećanje.
Proizvodnja iz hidroelektrana porasla je za 12,58% u 14. nedelji, dostigavši 2.320,33 GWh, uz povećanje u svim JIE zemljama osim Hrvatske i Bugarske. Srbija i Rumunija zabeležile su najveći rast, sa porastima od 33,05% i 22,37%, redom. S druge strane, Hrvatska i Bugarska zabeležile su padove u proizvodnji iz hidroelektrana od -28,60% i -18,08%.
Proizvodnja iz termoelektrana oštro je opala u JIE regionu, smanjujući se za -18,94%, na ukupno 5.548,93 GWh, što je posledica smanjenja proizvodnje iz ugljen- i gasnih termoelektrana. Turska je zabeležila značajan pad u proizvodnji iz uglja i gasa, dok je Grčka zabeležila porast proizvodnje iz lignita. Bugarska je zabeležila umeren rast proizvodnje iz uglja i gasa.
Međuregionalna trgovina električnom energijom u JIE regionu porasla je za 5,27%, sa neto uvozom od 1.263,28 GWh. Uvoz u region je porastao za 4,1%, na 1.371,85 GWh, dok je izvoz opao za -7,8%, dostigavši 108,57 GWh. Grčka, Rumunija i Italija zabeležile su značajan porast neto uvoza, dok je Mađarska zabeležila oštar pad. Sa strane izvoza, Bugarska i Turska nastavile su sa smanjenjem neto izvoza, dok je Hrvatska prešla iz statusa neto uvoznika u neto izvoznika, sa izvozom električne energije od 11,19 GWh. Srbija je takođe zabeležila blagi pad neto izvoza, smanjujući ga za -3,74%.