Svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF je u suradnji s regionalnim organizacijama civilnog društva u okviru SEE SEP projekta objavila novo izvješće „Procjena utjecaja na okoliš (PUO) i Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) hidroenergetskih projekata u jugoistočnoj Europi – ispunjavanje EU standarda“. Izvješće, koje je pripremljeno u suradnji s timom međunarodnih neovisnih stručnjaka, sagledava kvalitetu 25 PUO i dvije SPUO napravljenih za hidroenergetske projekte u sedam zemalja[1] u posljednjih pet godina, i istražuje kako bi se greške u tim slučajevima mogle izbjeći u budućnosti.
U izvješću se zaključuje da glavni nedostaci dolaze iz činjenice da prenošenje EU direktiva nije bilo nadograđeno posebnim pravilima, propisima i smjernicama, kako bi u potpunosti implementirali zahtjeve direktiva. Najozbiljniji propusti odnose se na rasprostranjeno neprimjenjivanje standardnih postupaka od strane nadležnih tijela, kao što je nedostatak javne rasprave i transparentnog odlučivanja. Postoje i ozbiljni propusti u smislu sadržaja studija poput vrlo ograničenih terenskih istraživanja i korištenja zastarjelih znanstvenih podataka.
„Opći standard PUO i SPUO studija u regiji vrlo je nizak. Izrađivači studija često ignoriraju svoju profesionalnu odgovornost i proizvode loše procjene bez izrade osnovnih istraživanja i analiza. Mnoge studije oslanjaju se na hidrološke i ekološke podatke od prije 20-30 godina i ne uključuju podatke o korištenju zemljišta ili o klimatskim promjenama. Alternative i kumulativni utjecaji rijetko se sagledavaju, a isto vrijedi i za očuvanje ekoloških protoka u rijekama kako bi se zaštitilo biološku raznolikost i druge korisnike vode nizvodno“, rekao je Peter J. Nelson, urednik izvješća.
Ovi nedostaci nastaju dijelom zbog neadekvatne financijske i tehničke sposobnosti u ministarstvima i agencijama. Odražavaju i nespremnost nadležnih tijela da u proces sudjelovanja javnosti u potpunosti uključe lokalne zajednice i nevladin sektor. U izvješću se zaključuje da taj otpor proizlazi iz duboko ukorijenjenih tradicionalnih praksi, političkog utjecaja, privatnih interesa, a u nekim slučajevima i zbog korupcije i nezakonitih aktivnosti.
„Procjene utjecaja na okoliš su od posebne važnosti u energetskom sektoru, gdje odluke mogu imati dugoročne posljedice na energetsku strukturu i potrošnju, kao i na opće stanje okoliša regije ili države u cjelini. U slučaju hidroenergetskih projekata, PUO studije su od posebne važnosti kako bi se osiguralo da je njihov utjecaj na ekosustave rijeka što manji. Treba i naglasiti da je osiguravanje ranog i učinkovitog sudjelovanja javnosti jedan od ključnih elemenata procjene utjecaja na okoliš koji povećava legitimnost bilo kojeg projekta“, komentirao je izvješće Janez Kopač, direktor Tajništva Energetske zajednice.
„Štetni okolišni i društveni utjecaji velikih hidroelektrana dobro su poznati, a izvješće također ističe ozbiljne posljedice brojnih malih hidroelektrana koje se sada aktivno promoviraju diljem Balkana u nekim od najvrjednijih Natura 2000 područjima bez odgovarajućih mjera za zaštitu prirode“, rekla je Petra Remeta, voditeljica programa za slatkovodne sustave u WWF Adria.
Hitno je potrebno djelovanje na svim razinama, od EU i velikih investicijskih banaka, do pojedinih vlada, regulatora, stručnjaka, investitora i konzultanata. Izvješće daje 25 preporuka, uključujući regionalnu studiju o energetici i zaštićenim područjima te izradu smjernica za izradu PUO/SPUO studija, kao i detaljne preporuke pojedinim vladama kako bi studije ubuduće bile bolje i stručnije.
