NaslovnaNaftaPovlačenje Carlylea menja...

Povlačenje Carlylea menja izglede prodaje Lukoilove imovine u Jugoistočnoj Evropi

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Američka investiciona grupa Carlyle povukla se iz aktivnih pregovora o preuzimanju međunarodnog poslovanja Lukoila, čime je budućnost vlasništva nad određenim rafinerijskim i maloprodajnim kapacitetima u Jugoistočnoj Evropi postala neizvesnija. Prodajni proces je vezan za odobrenja SAD u kontekstu sankcija, pa ishod zavisi od regulatornog okvira. Povlačenje Carlylea ostavlja druge investitore u trci za imovinu koja je predmet prodaje.

Transakcija o kojoj se pregovaralo obuhvatala je strateški značajne rafinerije u Bugarskoj i Rumuniji, kao i maloprodajnu mrežu benzinskih stanica koja posluje na sedam tržišta Jugoistočne Evrope. Ishod procesa mogao bi da utiče na regionalnu konkurenciju u preradi nafte, distribuciju goriva i ulaganja u infrastrukturu nizvodnog sektora nafte. U tom kontekstu, promena vlasništva može otvoriti pitanje kako će se dalje organizovati operativni i investicioni planovi.

Rafinerijska imovina i maloprodajna mreža

Među najznačajnijom imovinom izdvajaju se Lukoil Neftochim Burgas, opisana kao najveća bugarska rafinerija, i rumunska rafinerija Petrotel. Širi međunarodni portfolio obuhvata više od 800 benzinskih stanica. Te stanice su navedene kao deo mreže koja posluje u Bugarskoj, Rumuniji, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Moldaviji i Severnoj Makedoniji.

Carlyle je u januaru 2026. postigao dogovor o preuzimanju većeg dela Lukoilovog poslovanja van Rusije. Međutim, predložena transakcija nije dobila neophodno odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD. Povlačenje iz pregovora time ostavlja proces prodaje otvorenim za druge potencijalne učesnike.

Status pregovora i uključenost OFAC-a

Ponuda koja se pominje u javnosti povezuje se sa američkim milijarderom Toddom Boehlyjem. Prema navodima, ponuda je privukla interesovanje investitora iz zemalja Zaliva i dobila podršku američkih zvaničnika. Lukoil je saopštio da se razgovori sa drugim zainteresovanim stranama nastavljaju.

Sankcije SAD prema Lukoilu uvedene su u vezi sa ratom u Ukrajini, a ograničenja su dodatno zakomplikovala transakcije povezane sa međunarodnom imovinom kompanije. Američke vlasti su nastavile da omogućavaju pregovore na osnovu opšte licence, čije važenje je produženo do 22. oktobra 2026. godine. Dozvola za vođenje pregovora, kako je navedeno, sama po sebi ne predstavlja odobrenje za konačnu realizaciju prodaje.

Uticaj na tržišta goriva i uslove vlasništva

Za energetska tržišta Jugoistočne Evrope pitanje vlasništva prevazilazi samu finansijsku vrednost imovine. Rafinerije i distributivna mreža imaju važnu ulogu u snabdevanju domaćih tržišta gorivom, dok bi potencijalni kupci preuzeli značajne operativne, regulatorne i investicione obaveze. U tom smislu, promena vlasništva mogla bi da utiče na investicione prioritete i modele nabavke.

Ipak, potencijalni investitori najpre moraju da reše pitanja povezana sa sankcijama i regulatornim odobrenjima. Neposredni izazov nije samo pitanje ponuđene cene, već i koja vlasnička struktura može dobiti regulatorno odobrenje uz očuvanje kontinuiteta poslovanja međusobno povezanog rafinerijskog i maloprodajnog sistema. Odluke o tome ostaju vezane za odobrenja SAD u okviru sankcija.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u jugoistočnoj Evropi naglo rastu usled oporavka potražnje i pada proizvodnje iz vetra

Cene električne energije širom jugoistočne Evrope naglo su porasle za ponedeljak, 12. oktobar, usled oporavka potražnje nakon vikenda i prognoziranog pada proizvodnje iz vetra. Cene u Srbiji premašile su 230 €/MWh, dok su se Mađarska, Rumunija i Bugarska približile...

CBAM verifikacija menja izvoz električne energije iz jugoistočne Evrope, dok se trgovci suočavaju sa novim troškovima i ugovornim rizicima

Izvoznici električne energije i trgovačke kompanije širom jugoistočne Evrope suočavaju se sa sve većim pritiskom da dokažu ugljenični profil električne energije koju prodaju na tržištu Evropske unije, kao i njenu fizičku isporuku. Mehanizam EU za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM)...

CBAM stvara nove razlike u cenama električne energije u Evropi, dok troškovi ugljenika opterećuju izvoz sa Balkana i konkurentnost industrije

Mehanizam Evropske unije za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) menja cene električne energije i ekonomsku računicu trgovine strujom širom jugoistočne Evrope, produbljujući razliku između veleprodajnih cena električne energije i troškova uvoza iz zemalja Zapadnog Balkana nakon obračuna emisija ugljen-dioksida. Uticaj bi...
Supported byClarion Owners Engineers