Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRegion: Izgradnja treće...

Region: Izgradnja treće deonice Transbalkanskog koridora počinje sredinom 2025. godine

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Izgradnja treće deonice prve faze Transbalkanskog koridora planirana je da počne sredinom 2025. godine. Ova faza obuhvataće izgradnju dela trase i dalekovoda koji povezuju Bajinu Baštu, granicu sa Crnom Gorom i granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Ministarka rudarstva i energetike Srbije, Dubravka Đedović, objavila je ovu vest tokom sastanka sa ministrom energetike i rudarstva Crne Gore, Admirom Šahmanovićem.

Cilj Transbalkanskog koridora je povezivanje elektroenergetskih sistema Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Glavni cilj projekta je unapređenje bezbednosti snabdevanja energijom i integracija ovih sistema sa tržištem Evropske unije, što će na kraju doprineti većoj stabilnosti i koristima za potrošače.

Ministarka Đedović navela je da se početak izgradnje očekuje 2026. godine, dok bi koridor trebalo da bude operativan 2028. godine. Istakla je značaj jedinstvenog regionalnog pristupa oporezivanju emisije ugljen-dioksida, naglašavajući slične energetske izazove sa kojima se zemlje regiona suočavaju. Đedović je ukazala na to da su članice EU koje zavise od uglja imale znatno duže rokove za ispunjavanje standarda emisije, dok Srbija i njene susedne zemlje imaju svega oko tri godine za postizanje sličnog napretka. Pristup evropskim fondovima je ključan za ispunjavanje zahteva vezanih za određivanje cene emisija i usklađivanje sa Mehanizmom EU za prekogranično oporezivanje ugljenika (CBAM).

Na sastanku se takođe razgovaralo o saradnji u pogledu razmene znanja i iskustava u vezi sa aukcijama za tržišne premije za obnovljive izvore energije. Teme su uključivale i napredak infrastrukturnih projekata koji bi dodatno povezali energetske sektore obe zemlje.

Đedović je naglasila nedavni napredak Srbije u modernizaciji energetskog sektora, ističući da se kapacitet obnovljivih izvora energije u zemlji skoro udvostručio u poslednje dve godine. Dva kruga aukcija rezultirala su razvojem 19 novih elektrana iz obnovljivih izvora, privukavši investicije od oko dve milijarde evra. Takođe je istakla značaj zajedničkih reka između Srbije i Crne Gore, koje poseduju veliki energetski potencijal, čime zajednički napori postaju ključni za prevazilaženje izazova u termoenergetskom sektoru. Iako je Srbija ostvarila značajan napredak kroz aukcije za obnovljive izvore, očuvanje stabilnosti mreže zahtevaće velika ulaganja u prenosnu infrastrukturu.

Ministar Šahmanović pohvalio je dostignuća Srbije u energetskoj tranziciji i korake koje je preduzela kako bi podstakla učešće privatnog sektora kroz tržišne premije za obnovljive izvore. Izrazio je posvećenost Crne Gore nastavku zajedničkih inicijativa i projekata sa Srbijom, naglašavajući značaj usklađivanja regionalnih i međunarodnih energetskih politika. Takođe je istakao da će saradnja unutar Energetske zajednice ostati jedan od glavnih prioriteta u budućnosti.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Nekorišćeni potencijal solarne energije u Sloveniji: Izazovi i mogućnosti za rast

Solarna energija postala je najpovoljnija i najbrže rastuća tehnologija sa niskim emisijama ugljenika širom Evrope, ali njena primena u Sloveniji i dalje je spora. Ovu zabrinutost istakle su ekološke organizacije Umanotera, Greenpeace Slovenija, Focus i Slovenaško udruženje za fotonaponsku...

Srbija: NIS traži produženje američke dozvole za sankcije kako bi nastavio rad nakon 27. juna

Srpska naftna kompanija NIS podnela je novi zahtev Ministarstvu finansija SAD za specijalnu dozvolu kojom bi se produžilo odlaganje pune primene sankcija. Ovo produženje omogućilo bi NIS-u da nastavi sa redovnim poslovanjem i nakon 27. juna, kada ističe važeća...

Srbija: Zabrana uvoza ruskog gasa u EU ne obuhvata zemlje koje nisu članice

Nacrt uredbe Evropske komisije o postepenom ukidanju uvoza ruskog prirodnog gasa odnosi se isključivo na članice EU, dok zemlje van bloka, poput Srbije, nisu pogođene u pogledu sopstvenih snabdevanja gasom. To znači da Srbija može nastaviti da uvozi ruski...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!