Putin u Sloveniji: Osnovano rusko-slovenačko preduzeće za Južni tok

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Ruski premijer Vladimir Putin je danas u prvoj zvaničnoj poseti Sloveniji razgovarao sa svojim slovenačkim kolegom Borutom Pahorom o intenziviranju bilateralne saradnje. Ruski „Gasprom“ i slovenački koncern „Geoplin plinovodi“ osnovali su zajedničko preduzeće za projektovanje slovenačke deonice „Južni tok“.
Vladimir Putin i Borut Pahor danas u Lubljani

Sporazum o zajedničkom preduzeću su danas u prisustvu premijera Rusije i Slovenije Vladimira Putina i Boruta Pahora potpisali predsednik upravnog odbora „Gasproma“ Aleksej Miler i predsednik „Geoplin plinovodi“ Marjan Eberlinc.

Strane su potpisale sporazum akcionara i statut kompanije za projektovanje i izgradnju slovenačke deonice „Južnog toka“, prenosi ruska državna agencija Itar Tas.

Vladimir Putin potvrdio je danas u Ljubljani da će gasovod Južni tok biti realizovan i istakao da će od njega imati koristi sve evropske države.

Putin je rekao da, iako Rusija trenutno razmatra „različite verzije“ izgradnje gasovoda, „ništa nas neće sprečiti da izvedemo projekat Južni tok“.

Premijer Rusije je istakao da će od gasovoda imati koristi i sve evropske države. On je dodao i da ruski stručnjaci pripremaju dodatna objašnjenja Turskoj kako bi bila uklonjena i ta smetnja.

Kapacitet gasovoda trebalo bi da bude 63 milijarde kubnih metara godišnje, a izgradnja bi trebalo da počne 2013. godine.

Budući magistralni gasovod Južni tok, zajednički projekat Gasproma i italijanskog Enija, trebalo bi da prenosi ruski gas ispod Crnog mora, cevovodom dugačkim 900 kilometara, do Bugarske i onda u dva kraka – jednim preko Srbije, Mađarske do drugih evropskih zemalja i drugim do Italije i Grčke.

Gasprom želi da gasovod u Sloveniji bude van zakona EU

Ruski Gasprom želi da deo gasovoda Južni Tok koji će prolaziti kroz Sloveniju bude izuzet od zakona Evropske unije, prenosi danas ruska agencija RIA Novosti pozivajući se na dokumente koji su pripremljeni za posetu ruskog predsednika Vladimira Putina Sloveniji.

„Jedan od najvažnijih i najznačajnijih delova zajedničkog poduhvata je podnošenje zahteva za obavezno izuzimanje od nove direktive (EU) za gas (koja uredjuje pristup trećim stranama, utvrdjuje tarife za korišćenje gasne mreže, odvaja snabdevača od operatera) čime bi se zaštitio interes investitora“, navodi se u dokumentu u koji je uvid imala RIA Novosti.

Treći pravilnik EU o energetici koji je stupio na snagu 3. marta, razdvaja snabdevanje gasom od njegove distribucije i zahteva da se pristup gasnim postrojenjima omogući i trećim stranama.

Gasprom, koji obezbedjuje četvrtinu potreba Evrope za gasom, protivi se paketu mera EU i smatra da će on udaljiti investicije od izgradnje gasovoda.

Prošlog aprila Gasprom je već potpisao ugovor sa Austrijom, prema kome Beč može da izuzme izgradnju gasovoda od zakonodavstva EU.

Izvor Beta.rs

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u Srbiji i Crnoj Gori rastu dok se premija Mađarske smanjuje

Cene električne energije u Srbiji i Crnoj Gori značajno su porasle za isporuku u utorak, za razliku od pada cena u Mađarskoj i Rumuniji, dok je potreba jugoistočne Evrope za neto uvozom povećana uprkos većoj proizvodnji iz solarnih elektrana. Cena...

Slovenija ponovo pokrenula peti blok TE Šoštanj zbog veće potražnje za toplotnom energijom

Slovenačka termoelektrana Šoštanj privremeno je ponovo pokrenula peti blok, jer je zahlađenje povećalo potražnju za daljinskim grejanjem, dok je šesti blok i dalje na remontu. Potražnja za toplotnom energijom dostigla je približno 400 MWh dnevno. Očekuje se da će peti...

E.ON planira ulaganje od 625 miliona evra u proširenje mađarske elektroenergetske mreže

Kompanija E.ON Hungaria planira program ulaganja u mrežu vredan 625 miliona evra, kojim bi do 2030. godine trebalo da bude obezbeđeno dodatnih 2.323 MW kapaciteta za priključenje, što bi omogućilo dalji razvoj obnovljivih izvora energije, sistema za skladištenje i...
Supported byClarion Owners Engineers