Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Na tržištu sve manje deonica INE, potražnja ne posustaje

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

 

Deonice Ine nastavljaju rast i probile su još jedan maksimum. Nakon što je u ponedeljak dosegnula nivo od 4000 kuna, u utorak je tu cenu premašila i u jednom trenutku dostigla 4050 kuna. Do kraja trgovinskog dana vrednost joj je na Zagrebačkoj berzi ipak nešto pala, no u odnosu na dan pre bila je viša za 0,5 posto te je zaključena na 4020 kuna.

Ukupno je vlasnika promenilo gotovo 550 deonica, a promet je iznosio 2,2 miliona kuna. Glavno pitanje koje postavljaju svi koji prate Zagrebačku berzu i kretanje dionice Ine je: “Zašto ta deonica raste?” Dok je trajala ponuda mađarskog Mola, odnosno protuponuda penzionih fondova, koja je u razdoblju od sredine januara do sredine marta oživela umrtvljeno domaće tržište kapitala, cena se kretala između 2830 i 3400 kuna.

Dnevni prometi samo tom deonicom neretko su bili iznad desetak miliona kuna, a jedan dan je iznosio i više od 200 miliona. Međutim, u toj “borbi” nitko nije proslavio “pobedu”, niti je Mol skupio više od 50 posto udela niti su penzioni  fondovi skupili dovoljno kako bi i Vladu i Mol “držali u šaci”. Eventualna tajna dokupljivanja bilo koje strane, ili kratkoročne spekulacije, mogla bi stajati iza sadašnje cene dionice Ine. “Razlog njenog rasta izuzetno je jednostavan – ponuda i potražnja. Potražnja je velika, a ponuda sve manja i manja”, rekao nam je u telefonskom razgovoru igrač s tržišta kapitala koji je hteo ostati anoniman.

Prema njegovim rečima, na tržištu je još 1,85 posto deonica Ine ostalo slobodno. To bi značilo da se vlasnici 185.000 preostalih donica, koje ne drže Mol, Vlada i ostali institucionalni igrači, mogu nadati porastu cene. Međutim, sugovornik Poslovnog dnevnika upozorava kako postoji jako velik rizik. “Jer kada bi sve bilo tako jednostavno, jasno i logično, i vi i ja bismo sutra kupili deonice i prodali ih nekoliko dana kasnije”, kaže izvor. Naime, već sutra se može postići dogovor Mola i Vlade koji bi poremetio stanje.

Sagovornik to upoređuje s američkom kompanijom WalMart koja je stalno optuživana da izrabljuje radnike i slično, no izuzetno se trudi u lokalnoj zajednici. Tako i Mol. Trebaju li Mađarima, koji očigledno nameravaju ostati poslovati u Hrvatskoj, neprijateljski odnosi s vlašću, pita se on. Važno je da u zajednici u kojoj posluju budu dobar gospodar, kaže izvor.

“Može se vrlo lako dogoditi da Mol Vladi ponudi nešto primamljivo, no o mogućim teoretskim ishodima može se govoriti u nedogled”, kaže izvor Poslovnog dnevnika.U igri su i još neki veliki igrači. Prema saopštenju koju je društvo InterCapital objavilo na internetskim stranicama, ono je pre tri sedmice sudjelovalo u kupoprodaji 18.267 dionica Ine po cijeni od 3650 kuna. Na koji račun i za koga ne zna se. Prema posljednjim podacima, četiri obvezna mirovinska fonda drže ukupno 4,03 posto udela u Ini. Račun PBZ-a na kojem se nalazi 1,43 posto denica Ine vrlo verojatno je račun misterioznoga kiparskoga kupca. U svakom slučaju, sve moguće kombinacije ukazuju na to da je riječ o mrtvoj utrci.

 Izvor Energetika.ba

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: EPS planira postrojenje za ko-sagorevanje u TENT A kako bi povećao proizvodnju električne energije uz alternativna goriva

Državna elektroprivreda Srbije (EPS) zatražila je od nadležnog Ministarstva da definiše obim i sadržaj studije procene uticaja na životnu sredinu (EIA) za izgradnju postrojenja za ko-sagorevanje alternativnog goriva u Termoelektrani Nikola Tesla A (TENT A). Postrojenje će biti izgrađeno...

Srbija i Azerbejdžan spremni da sarađuju na izgradnji gasne elektrane kod Niša

Ministarka rudarstva i energetike Srbije, Dubravka Djedović, najavila je da je izgradnja gasne elektrane u blizini Niša na jugu Srbije projekat od strateškog značaja. Očekuje se da će uskoro biti potpisan memorandum o razumevanju sa Azerbejdžanom u vezi sa...

Crna Gora: Solarni park Korita kod Bijelog Polja napreduje

Izgradnja solarne elektrane Korita kod Bijelog Polja napravila je značajan korak napred nakon što je EE Korita, investitor projekta, dobio odobrenje od Agencije za zaštitu životne sredine za svoju studiju procene uticaja na životnu sredinu (EIA). Ovo predstavlja ključnu...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!