Do kraja novembra 2024. godine, Hrvatska je imala 25.406 solarnih elektrana priključenih na distributivnu mrežu, sa ukupnim instaliranim kapacitetom od 776 MW. Ovo predstavlja povećanje od 60% u odnosu na kraj 2023. godine, kako u broju fotonaponskih elektrana, tako i u njihovom ukupnom kapacitetu. Sve veće interesovanje za solarnu energiju za sopstvenu potrošnju ogleda se u velikom broju odobrenih zahteva za priključenje na mrežu, prema podacima hrvatskog distributera HEP – Operator Distribucijskog Sustava.
Od ukupnog broja solarnih elektrana, 19.022 su instalirana u domaćinstvima, sa kapacitetom od 134 MW. U okviru ove kategorije, 18.709 elektrana sa kapacitetom od 132 MW funkcionisalo je u režimu sopstvene potrošnje. Privredni subjekti su postavili 6.384 solarne elektrane, sa ukupnim kapacitetom od 642 MW, od čega su 366 elektrana sa kapacitetom od 14 MW bile namenjene sopstvenoj potrošnji.
Tokom prvih jedanaest meseci 2024. godine, HEP-ODS je povezao 9.821 novih fotonaponskih elektrana na mrežu, čime je dodato 290 MW kapaciteta. Domaćinstva su instalirala 8.143 nove elektrane, dok su preduzeća dodala 1.678. Kao rezultat toga, ukupan broj solarnih elektrana porastao je sa 15.585 na početku godine na 25.406 do novembra, dok je ukupni kapacitet porastao sa 486 MW na 776 MW, što predstavlja rast od 60%.
Prema analizi Energetskog instituta Hrvoje Požar, Hrvatska je među vodećim zemljama Evropske unije po udelu obnovljivih izvora energije u potrošnji električne energije. Izveštaj predviđa da će kapacitet solarne energije nadmašiti hidroenergiju do 2040. godine.
Očekuje se da će kapacitet solarne energije u Hrvatskoj porasti sa 222 MW u 2022. godini na 2.382 MW do 2030. godine. Do 2040. solarni kapacitet bi trebalo da dostigne 4.860 MW, nadmašujući hidroenergetski kapacitet zemlje, koji se procenjuje na 3.563 MW u tom periodu. Ukupan kapacitet za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj trebalo bi da dostigne 8.969 MW do 2030. godine, zatim 13.094 MW do 2040. i 14.732 MW do 2050. godine.
