Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHE projekat Gornji...

HE projekat Gornji horizonti u zastoju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Hrvatske zatražilo je od naše zemlje dopunu studije za izgradnju hidroelektrane Dabar, odnosno projekta “Gornji horizonti”, čime se još jednom u pitanje dovodi cijeli projekt.

Naime, iz Hrvatske su jasni u ocijeni kako je trenutačna studija nepotpuna i ne sadrži sve potrebne informacije oko utjecaja cjelokupnog projekta na okoliš.

“Ne smijemo dopustiti da se ugrozi stanje voda i ekosustava u delti Neretve. Štoviše, moramo učiniti sve da se ono očuva i u budućnosti popravi”, istaknuo je hrvatski ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, potvrdivši kako je zatražio dopunu.

Zaštita okoliša

Nakon uvida u “Studiju utjecaja na životnu sredinu HE Dabar” koju je dostavilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Zmajlović je odmah reagirao, utvrdivši kako u njoj nedostaje dosta važnih detalja.

“Utvrdili smo da nedostaju analize pojedinih sadržaja te da na osnovi postojećeg sadržaja nije moguće donijeti ocjenu da je studija cjelovita i u potpunosti stručno utemeljena”, naglasio je Zmajlović.

U Ministarstvu ocjenjuju kako Studija nije u potpunosti dala ocjenu utjecaja na okoliš, što je trebala prema projektnom zadatku. Smatraju kako rijeke ne poznaju državne granice i stoga nema druge opcije do integralnog pristupa, od izvora do ušća. Također navode da nisu sagledani mogući utjecaji zahvata na prirodu naglasivši da Studija nije uzela u obzir sve potencijalne utjecaje u prekograničnom području bioraznolikosti u cjelini s osvrtom na djelatnosti lokalnog stanovništva koje o takvoj bioraznolikosti ovise. Drže da Studija u ovom obliku nije stručno utemeljena ni relevantna. Ističu da u uvjetima promijenjenog vodnog režima do kojeg nedvojbeno dolazi zahvatima na HE Dabar, Studija mora sagledati i utjecaj na gospodarske aktivnosti u Delti Neretve, na poljoprivredu, lovstvo, plovnost, upravljanje akumulacijom i načinom evakuacije vode kod nailaska uzvodnih vodnih valova, uzgoj školjaka, utjecaj zaslanjenja delte zbog smanjenja dotoka slatke vode i druge djelatnosti. Provedba planiranog projekta, napominju iz Ministarstva, dovela bi do značajnijih poremećaja u vodnim režimima i do smanjenja količine vode u slijevu Neretve, pa tako i u delti. Studija ne nudi konkretne podatke i ne sagledava posljedice za staništa, floru i faunu područja delte koja ovisi o stanju i zbivanjima u uzvodnom dijelu sliva Neretve. Zajedno s Hutovim blatom, dio delte u Hrvatskoj tvori cjelovit ekosustav koji na taj način u vidu negativnog utjecaja treba i sagledavati.

Hidroenergetski megaprojekt

Hidroenergetski megaprojekt “Gornji horizonti” predstavlja kompleksne i velike hidroenergetske zahvate u slivu rijeke Trebišnjice na području istočne Hercegovine u RS-u. Sustav se sastoji od sedam hidroelektrana, šest akumulacijskih bazena, te kanala i tunela kojima se sakuplja voda slivnog područja rijeke Trebišnjice u energetske svrhe. Problem koji je neretvansku dolinu ujedinio i digao na noge je taj što rijeka Trebišnjica, nekada najveća rijeka ponornica u Europi, danas betonirana u dužini od 65 kilometara, nema dovoljno hidropetencijala.

Zbog toga su u Elektroprivredi RS-a odlučili nasilno prevesti dodatnih dvije milijarde kubika vode godišnje iz sliva rijeke Neretve, što bi, upozoravaju stručnjaci, od plodne neretvanske doline moglo napraviti slanu pustinju. Za cijeli projekt već duže vrijeme zainteresirana je Elektroprivreda RH, koja bi iz budućih hidroelektrana dobivala struju, ali, kako smo naveli, uz ispunjene sve ekološke standarde.

Vlada Federacije nije dala pozitivno mišljenje o studiji procjene utjecaja na okoliš te samim time i suglasnost za provedbu daljnjih aktivnosti na navedenom projektu. Podsjetimo, ove godine vrlo žestoko je reagirao i bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović na sastanak premijera RS-a Aleksandra Džombića i tadašnjeg hrvatskog ministra gospodarstva Radomira Čačića, na kojem se razgovaralo o izgradnji HE Dubrovnik 2.

Prema njemu, za takve dogovore nadležna je država BiH, a i on je jasno upozorio na katastrofalne ekološke posljedice ovog projekta ne samo na BiH, nego na Hrvatsku.

Mišljenja struke

Stav ministarstva zaštite okoliša i prirode Hrvatske, čini se, samo je nastavak onoga što je nešto ranije najavio i sam hrvatski premijer Zoran Milanović, jasno kazavši kako će se prije odobrenja projekta “Gornji horizonti” provesti sveobuhvatne stručne analize. ”

“Druga faza projekta “Gornji horizonti” neće se realizirati, ako studija utjecaja na okoliš pokaže da bi se njome zaslanila Neretva. Je li tome tako, to ćemo vidjeti, to će reći struka”, kazao je prilikom nedavnog aktualca u Saboru RH Milanović.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Hrvatska: HROTE objavio tender za OIE vredan 257 miliona evra

Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) objavio je tender za dodelu podrške novim projektima obnovljivih izvora energije vredan 257,2 miliona evra, a kvota iznosi 607,25 MW za vetroelektrane, solarne elektrane i hidroelektrane. Tenderski postupak sastoji se od javnog poziva koji je...

Bugarska: Westinghouse potpisao Memorandum sa bugarskim dobavljačima za projekat proširenja NE Kozloduj

Kompanija Westinghouse Electric potpisala je Memorandume o razumevanju sa 17 značajnih bugarskih dobavljača, čiji cilj je isporuka i postavljanje dva nova reaktora AP-1000 na lokaciji nuklearne elektrane Kozloduj. Potpisani memorandumi naglašavaju potencijal za proizvodnju ključnih komponenti, uključujući velike strukturalne module, dizalice, izmenjivače...

EU: Parlament odobrio predložene reforme tržišta električne energije  

Evropski poslanici su usvojili su četiri elementa novog dizajna tržišta električne energije i gasa. Reforma je predložena kako bi omogućio prelazak na sistem zasnovan na obnovljivim izvorima energije. Ona obuhvata industrijska postrojenja i predviđa zaštitu potrošača i proizvođača od naglih promena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!