NaslovnaRegion energetikaGajić: “Termonova” je...

Gajić: “Termonova” je rješenje problema

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Osnivanje preduzeća “Termonova” je rješenje problema distribucije toplotne energije koji je već godinama prisutan u Ugljeviku, rekao je generalni direktor Rudnika i termoelektrane /RiTE/ “Ugljevik” Anto Gajić.

Novo preduzeće osnovala je RiTE i u njenom je potpunom vlasništvu, ali će, da bi se bavila ovom djelatnošću, najprije zatražiti saglasnost opštine jer distribucija toplotne energije spada u njihovu nadležnost. “Ne bude li opština dala saglasnost, novoosnovano preduzeće se neće ni baviti ovim poslom“, kaže Gajić.

On je objasnio da preduzeće RiTE “Ugljevik” nije registrovano za maloprodaju toplotne energije, a da se do sada bavilo tom djelatnošću, jer se u njegovom vlasništvu nalazi dio postrojenja u Ugljeviku, glavni vodovi od Termoelektrane do Ugljevika, kao i podstanice.

Kao akcionarsko društvo, kaže Gajić, jasno je da to ne možemo nikome dati besplatno.

“Godinama pokušavamo da riješimo problem sa opštinom Ugljevik i komunalnim preduzećem, ali nismo uspjeli da se dogovorimo. Prije dvije godine izvršili smo procjenu vrijednosti postojećih objekata na 1.700.000 KM i ponudili komunalnom preduzeću da to bude naše učešće u procentu koji unosimo, ali su oni to odbili”, dodao je Gajić.

Prema njegovim riječima, jedina varijanta da Ugljevik ne ostane bez grijanja i da se ono legalno distribuiše bila je formiranje novog preduzeća.

On je podsjetio da je RiTE akcionarsko društvo i da o svemu odlučuje Skupština akcionara koja nema pravo da bilo kome prenese vlasništvo bez nadoknade, a da je opština Ugljevik tražila da ove objekte dobije besplatno.

Gajić je ponovio da će “Termonova“ prvo tražiti saglasnost opštine za bavljenje ovom djelatnošću, jer distribucija toplotne energije spada u komunalne djelatnosti.

Prema njegovim riječima, ova firma bi trebalo da, osim dijela Ugljevika koji se sada snabdijeva toplotnom energijom, proširi grijanje na naselje Sjever-Ugljevik i prigradsko naselje.

“Pokrenuli smo nabavku kalorimetara za ključne objekte, kao što su škole, što će im omogućiti da smanje količinu potrošene energije, jer će plaćati po utrošenoj kaloriji, a ne po kvadratnom metru”, objasnio je Gajić.

“Termonova” će na osnovu cijene koju je odredio regulator po kilodžulu, po svojim troškovima transporta i održavanja – odrediti cijenu utrošenih kolorija, kaže Gajić.

Preduzeće RiTE “Ugljevik” pokrenulo je i nabavku cijevi radi izmjene cjevovoda, što će biti preneseno kao učešće u kapitalu.

Govoreći o stanju cjevovoda u ovoj podmajevičkoj opštini, Gajić je rekao da je Skupština opštine Ugljevik donijela odluku da proda zemljište ispod koga se nalazi toplovod koji napaja Ugljevik, te da se uopšte nije vodilo računa o tom segmentu.

Sadašnji vlasnici su na tom zemljištu sagradili kuće koje su otežale pristup toplovodu.

“Još gora odluka je da se kroz kanale, kroz koje prolaze ove cijevi, uvede kanalizacija, jer kad se pojave podzemne vode ljudi ne mogu da priđu i intervenišu”, dodaje Gajić.

U narednom periodu očekuje se konstituisanje kadrovskih struktura “Termonove” Ugljevik.

Izvor Capital

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene struje u regionu blizu 300 €/MWh uz slabiju proizvodnju OIE

Slabija raspoloživost energije iz obnovljivih izvora i manji uvoz podigli su 28. oktobra cene električne energije na tržištu za dan unapred u većem delu jugoistočne Evrope blizu ili iznad 300 €/MWh. Rumunija, Bugarska, Mađarska i Albanija prešle su taj...

Zijin planira proširenje rudnika u Boru za 18 miliona tona rude godišnje

Zijin Mining priprema veliko proširenje podzemne eksploatacije bakra u istočnoj Srbiji, sa ciljem da rudnik Jama Bor dostigne godišnju proizvodnju od 18 miliona tona rude. Projekat bi mogao da ojača ulogu Srbije u evropskom lancu snabdevanja bakrom, ali bi...

Obnovljiva elektrana 2030. biće energetski sistem, a ne samo izvor proizvodnje

Obnovljive elektrane 2030. sve više će se oslanjati na povezivanje proizvodnje, skladištenja, prognoziranja, upravljanja mrežom i optimizacije na tržištu. Tradicionalni obnovljivi projekat zasniva se na jednostavnom modelu: vetroturbine ili fotonaponski moduli proizvode električnu energiju, trafostanica je predaje mreži, a...
Supported byClarion Owners Engineers