Nedavna analiza think tanka Ember predviđa da će potrošnja prirodnog gasa u Evropskoj uniji do 2030. godine pasti za 7 procenata. Ovaj očekivani pad rezultat je brzog rasta obnovljivih izvora energije i šireg prelaza na elektrifikaciju u zemljama članicama.
Emberova revizija nacionalnih energetskih strategija zemalja EU pokazuje da će potražnja za gasom opasti sa 326 milijardi kubnih metara u 2023. godini na oko 302 milijarde kubnih metara do kraja decenije. Ovo prati raniji pad, jer je potrošnja gasa već opala za 19 procenata u periodu od 2019. do 2023. godine, sa 404 milijarde kubnih metara na sadašnji nivo.
Uprkos ovom trendu pada potražnje, EU i dalje planira značajno povećanje kapaciteta za uvoz ukapljenog prirodnog gasa (LNG) – za više od 50 procenata do 2030. godine. Ova strategija deo je napora da se eliminiše zavisnost od ruskog gasovoda. Međutim, izveštaj Ember upozorava da bi ovo moglo dovesti do prekomerne ponude gasa, što bi rezultiralo neiskorišćenom infrastrukturom i rizikom od stvaranja neuspelih investicija (tzv. stranded assets).
Istovremeno, države članice EU intenzivno rade na proširenju kapaciteta obnovljivih izvora energije. Očekuje se da će kapacitet vetra i solarne energije biti udvostručen u narednih pet godina, a procene ukazuju da će obnovljivi izvori do 2030. godine proizvoditi oko dve trećine električne energije u EU. Takođe, udeo električne energije u ukupnoj konačnoj potrošnji energije u EU trebalo bi da poraste sa trenutnih 23 procenata na 30 procenata do kraja decenije.
Izveštaj naglašava da se EU postepeno kreće ka ekonomiji zasnovanoj na elektrifikaciji. Upozorava da nastavak velikih ulaganja u gasnu infrastrukturu možda više neće biti usklađen sa energetskom budućnošću regiona i može dovesti do nepotrebnih finansijskih opterećenja. Ember poziva lidere industrije, investitore i donosioce politika da svoje odluke usklade sa ovim promenama.