EU planira nove sankcije za smanjenje cenovnog plafona ruske nafte i povećanje pritiska na Moskvu radi podsticanja diplomatije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Evropska unija priprema novi paket sankcija usmerenih na ruske energetski i finansijski sektor kako bi povećala pritisak i podstakla diplomatske pregovore. Ključni deo plana je predlog za snižavanje postojećeg cenovnog plafona na rusku naftu sa 60 na 45 dolara po barelu. Ovim potezom se želi značajno smanjiti prihod Rusije od nafte, koji je bio ključni izvor finansiranja njenih ratnih napora u Ukrajini.

Šefica spoljnih poslova EU, Kaja Kallas, istakla je značaj ovog finansijskog udara, opisujući niži cenovni plafon kao strateški potez za narušavanje moskovske ratne ekonomije. Pored toga, EU planira da uvede sankcije protiv gasovoda Nord Stream, koji su trenutno neoperativni zbog sabotaže 2022. godine, kako bi se sprečilo da u budućnosti donose prihode i da se jasno pokaže prekid zavisnosti od ruske energije.

Ovaj paket sankcija zahteva jedinstvenu saglasnost svih 27 zemalja članica EU pre nego što stupi na snagu. Iako je cenovni plafon od 60 dolara po barelu uveden 2023. godine od strane Ukrajini savezničkih zemalja, imao je ograničen praktični efekat jer se ruska nafta često prodavala po nižim cenama. Ipak, plafon je služio kao zaštita od mogućih naglih skokova cena.

Prihodi od nafte za Rusiju su bili od suštinskog značaja za održavanje ekonomije tokom rata, omogućavajući finansiranje vojske, kontrolu inflacije i stabilizaciju rublje. Međutim, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je ukazala na drastičan pad prihoda Rusije od energetskog sektora u Evropi, sa 12 milijardi evra mesečno početkom 2022. godine na samo 1,8 milijardi evra trenutno.

Od kada je Rusija u februaru 2022. godine započela punu invaziju na Ukrajinu, EU je uvela brojne sankcije usmerene na gotovo 2.400 pojedinaca i subjekata, uključujući ključne institucije. Najnoviji paket sankcija, uveden 20. maja, ciljao je flotu od gotovo 200 tankera koji su korišćeni za zaobilaženje sankcija i pooštrio kontrolu roba sa potencijalnom vojnom primenom.

Ovim novim merama EU nastavlja da pojačava svoj ekonomski odgovor sa ciljem da oslabi sposobnost Rusije da nastavi agresiju i približi sukob diplomatskom rešenju.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropska integracija tržišta balansiranja napreduje nakon priključenja Bugarske MARI platformi, dok fleksibilnost Jugoistočne Evrope ide ka zajedničkom tržištu

Evropsko tržište balansiranja sve se dublje širi na Jugoistočnu Evropu, stvarajući novu konkurenciju za pružaoce rezervnih kapaciteta, ali istovremeno ukazujući na neujednačenu spremnost regiona za prekograničnu trgovinu fleksibilnošću. Izveštaji ENTSO-E o tržištu i balansiranju električne energije za 2026. godinu dokumentovali...

Evropa: Cene gasa dostigle najviši nivo od 2022. godine usled rasta rizika u Ormuskom moreuzu

Evropske cene gasa porasle su na najviši nivo od kraja 2022. godine, nakon što je smanjen pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz pojačao zabrinutost zbog snabdevanja energentima sa Bliskog istoka, upravo u trenutku kada Evropa ubrzava punjenje skladišta pred zimu. Oktobarski...

Rast cena gasa u Evropi povećava cenovnu prednost Bugarske uz rast rizika u jugoistočnoj Evropi pred jesen

Evropske referentne cene gasa premašile su u utorak 74 evra/MWh, dodatno povećavajući razliku u odnosu na regulisanu septembarsku cenu u Bugarskoj od 41,60 evra/MWh i ukazujući na sve veće razlike u troškovima gasa širom jugoistočne Evrope uoči predstojeće grejne...
Supported byClarion Owners Engineers