U protekle dvije decenije država je zbog velikog deficita u potrošnji električne energije i izdvojila 802 miliona eura za uvoz struje.
Vlada pregovara sa više stranih kompanija o potencijalnoj izgradnji hidroelektrana na Morači, kazao je predstavnik Ministarstva ekonomije Nikola Jablan u Privrednoj komori Crne Gore, gdje se razgovaralo o novim izvorima energije, odnosno velikim hidroelektranama.
Jablan je objasnio da su interesovanja stranih kompanija započela nakon odluke Vlade da proglasi neuspješnim tenderski proces za gradnju HE na Morači krajem 2011. godine.
Prema njegovim riječima, vođeni su razgovori sa kineskim, turskim, italijanskim i azerbejdžanskim kompanijama, koje su tražile određenu dokumentaciju, a njihovi predstavnici obišli lokacije planiranih hidroelektrana.
– Ali zvanične ponude, koje bi Vlada mogla da razmatra, još nijesmo dobili od njih. Ti razgovori su još aktuelni – rekao je Jablan nakon zajedničke sjednice Odbora udruženja energetike i rudarstva i Odbora udruženja građevinarstva, industrije građevinskih materijala i komunalne privrede.
Nema crne liste
Govoreći o navodima nevladinih organizacija da je Crna Gora, prema izvještaju WWF-a, na „crnoj listi“ kada je u pitanju izgradnja HE na Morači, Jablan je kazao da mu nije poznato da takva lista postoji.
On je podsjetio da je WWF sa grupom stručnjaka iz Crne Gore uradio tri studije koje su pokazale da je projekat HE na Morači loš sa ekološkog stanovišta. Radilo se o studijama koje su obradile uticaj HE na ptice i ribe.
– Kasnija istraživanja koja su rađena u okviru GEF projekta, koji je finansirala Svjetska banka, pokazala su da praktično hidroloških uticaja, koje su oni uzeli za osnovu studija, uopšte nema, nego da su čak u nekim segmentima pozitivni – dodao je Jablan.
Što se tiče uticaja na Skadarsko jezero, kako je dodao, imamo izvještaje stručnjaka iz istoimenog Nacionalnog parka koji kažu da uticaj na ptice i ribe nije takav kako to trvdi WWF.
Ukorak sa svijetom
Upitan da li je Crna Gora ukorak sa razvijenim svijetom ako se uzmu u obzir preporuke da se umjesto velikih grade male hidroelektrane, Jablan je kazao da „nijesmo ukoraku 50 godina, jer su oni prije pola vijeka realizovali ove velike, a sada rade male hidroelektrane“.
– Vidite da se samo 17 odsto vodnog potencijala koristi. Mi, izuzimajući Perućicu i Pivu, nijednu veliku HE nijemo uradili. Normalno je da treba raditi i male HE. Ali, tek nakon što narod počne da plaća energiju iz malih elektrana i obnovljivih izvora, vidjeće se šta je to – ocijenio je Jablan.
On je objasnio da su cijene koje je Regulatorna agencija za energetiku utvrdila za male HE najmanje dva ili tri puta veće od cijene struje iz HE Perućica i Piva, i dva puta od one iz TE Pljevlja. Isto vrijedi i za vjetroelektrane.
Neiskorišćeni potencijal
Jablan je na sjednici ponovio da Crna Gora ima veliki neiskorišćeni hidroenergetski i termoenergetski potencijal, i podsjetio da je u protekle dvije decenije država imala veliki deficit u potrošnji električne energije i izdvojila 802 miliona eura za njen uvoz.
Prema njegovim riječima, deklaracija o zaštiti rijeke Tare, koju je Skupština donijela u decembru 2004. godine, onemogućila je iskorišćavanje preko 50 odsto tehnički mogućeg iskoristivog hidroenergetskog potencijala.
Jablan je naveo da je nacrtom strategije razvoja energetike do 2030. godine predviđena izgradnja HE na Morači, HE Komarnica, TE Pljevlja 2, TE Maoče, malih hidroelektrana, fotonaponskih i vjetroelektrana, kao i elektrana na otpad i biomasu.
Predviđena je i revitalizacija i dogradnja hidroelektrana Perućica i Piva, Termoelektrane Pljevlja, i prenosne i distributivne mreže. Ukupna investicija za izgradnju novih objekata i revitalizaciju postojećih, kako se navodi u nacrtu strategije, trebalo bi da košta preko 3,27 milijarde eura.
Izvor Pobjeda
