NaslovnaRegion energetikaCrna Gora: Struja...

Crna Gora: Struja će poskupjeti zbog podmorskog kabla

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Kada se našem tržištu priključi italijansko, odnosno evropsko tržište, onda ćemo se izjednačiti sa cijenama tamošnjeg tržišta, na kome su cijene veće nego kod nas. To će biti posledica postavljanja podmorskog kabla, a neka građani sami procijene koliko je to dobro, kazao je Dejan Mijović

Od po­sta­vlja­nja pod­mor­skog ka­bla iz­me­đu Cr­ne Go­re i Ita­li­je ko­rist će ima­ti sa­mo ita­li­jan­ski in­ve­sti­tor, dok gra­đa­ni mo­gu da oče­ku­ju sa­mo po­sku­plje­nje elek­trič­ne ener­gi­je, ka­zao je De­jan Mi­jo­vić (GP URA).

Iz ita­li­jan­ske kom­pa­ni­je Ter­na, ko­ja sa Cr­no­gor­skim elek­tro­pre­no­snim si­ste­mom, u ko­jem je su­vla­snik, iz­vo­di ra­do­ve na po­sta­vlja­nju pod­mor­skog ka­bla, na­ja­vlje­no je da po­čet­kom na­red­ne go­di­ne pla­ni­ra­ju da po­lo­že kom­ple­tan pod­mor­ski kabl, dok bi kom­ple­tan pro­je­kat ener­get­skog po­ve­zi­va­nja tre­ba­lo da bu­de za­vr­šen kra­jem 2018. go­di­ne.

Po­la­ga­nje ka­bla, du­gog 157 ki­lo­me­ta­ra, sa cr­no­gor­ske stra­ne za­vr­še­no je po­čet­kom de­cem­bra. Ra­do­vi se iz­vo­de na dnu Ja­dran­skog mo­ra, na du­bi­ni i do 1.200 me­ta­ra, sa no­mi­nal­nim ka­pa­ci­te­tom pre­no­sa jed­no­smjer­ne stru­je od 1.000 me­ga­va­ti.

Iz Vla­de su u vi­še na­vra­ta sa­op­šta­va­li da, s ob­zi­rom na to da je ci­je­na elek­trič­ne ener­gi­je na tr­ži­štu EU, po­seb­no u Ita­li­ji, ve­ća od pro­daj­ne ci­je­ne u Cr­noj Go­ri, oče­ku­ju da ka­pa­ci­te­ti ob­no­vlji­vih iz­vo­ra ener­gi­je u naj­ve­ćoj mje­ri bu­du usmje­re­ni na iz­voz. Is­ti­ca­li su da se sa pod­mor­skim ka­blom otva­ra mo­guć­nost za pro­iz­vo­đa­če iz ob­no­vlji­vih iz­vo­ra da di­rekt­no iz­vo­ze stru­ju u tu ze­mlju, pri če­mu ne bi mo­gli da ko­ri­ste po­vla­sti­ce, od­no­sno po­vla­šće­nu ci­je­nu stru­je. Sa­da­šnja na­kna­da za pod­sti­caj iz­no­si 0,129000 cen­ti po ki­lo­vat-sa­tu, što na pro­sječ­nom ra­ču­nu za stru­ju od 35 eura iz­no­si oko 50 cen­ti. Ka­da se na­kna­da po­ve­ća za če­ti­ri do pet pu­ta na­kon sta­vlja­nja u po­gon vje­tro­e­lek­tra­na na Kr­no­vu, to zna­či da će na pro­sječ­nom ra­ču­nu na­kna­da iz­no­si­ti iz­me­đu dva i dva i po eura, od­no­sno iz­me­đu pet i osam od­sto ukup­nog ra­ču­na. Po­čet­kom 2014. na­kna­da za pod­sti­caj je iz­no­si­la dva do tri cen­ta na pro­sječ­nom ra­ču­nu, a Mi­ni­star­stvo eko­no­mi­je će u ja­nu­a­ru for­mi­ra­ti iz­nos na­kna­de za pod­sti­ca­je za na­red­nu go­di­nu.

Ci­je­na elek­trič­ne ener­gi­je za do­ma­ćin­stva u Ita­li­ji iz­no­si 0,24 cen­ta po ki­lo­va­tu, dok će stru­ja u Cr­noj Go­ri od 1. ja­nu­a­ra ko­šta­ti 7,97 cen­ti po ki­lo­vat-sa­tu.

Mi­jo­vić je pod­sje­tio da je tr­ži­šte elek­trič­ne ener­gi­je otvo­re­no, što zna­či da se stru­jom mo­že slo­bod­no tr­go­va­ti.
– Ka­da se na­šem tr­ži­štu pri­klju­či ita­li­jan­sko, od­no­sno evrop­sko tr­ži­šte, on­da će­mo se iz­jed­na­či­ti sa ci­je­na­ma ta­mo­šnjeg tr­ži­šta, na kom su ci­je­ne ve­će ne­go kod nas. To će bi­ti po­sle­di­ca po­sta­vlja­nja pod­mor­skog ka­bla, a ne­ka gra­đa­ni sa­mi pro­ci­je­ne ko­li­ko je to do­bro. To ni­je ne­ka sreć­na po­sle­di­ca, a ko­ri­sti će ima­ti sa­mo ita­li­jan­ska fir­ma, ko­ja će da do­bro za­ra­di, a u to­me udio ima i na­ša dr­ža­va. Za­ra­di­će mo­žda i ne­ka po­ve­za­na pred­u­ze­ća, a da li će­mo svi mi ima­ti ko­ri­sti, to je ve­li­ko pi­ta­nje. Mi­slim da ne­će­mo jer ne­ma­mo do­volj­no stru­je za iz­voz – ka­zao je Mi­jo­vić, ko­ji je uvje­ren da će gra­đa­ni lo­še pro­ći u sve­mu to­me.

On je do­dao da bi kabl bio uno­san u slu­ča­ju da Cr­na Go­ra ima vi­šak stru­je.
– Elek­trič­ne ener­gi­je ima­mo ta­man ono­li­ko ko­li­ko na­ma tre­ba za do­ma­će tr­ži­šte. Pod­mor­ski kabl će da iza­zo­ve ve­ću ci­je­nu stru­je, uz ma­le ko­ri­sti za Cr­no­gor­ski elek­tro­pre­no­sni si­stem – re­kao je Mi­jo­vić.

Vla­da je pro­šle sed­mi­ce usvo­ji­la ener­get­ski bi­lans za 2017. go­di­nu, pre­ma ko­jem će pla­ni­ra­ni ne­to ma­njak elek­trič­ne ener­gi­je u od­no­su na po­tre­be bru­to kon­zu­ma iz­no­si­ti 114 gi­ga­vat-sa­ti, ili 3,4 od­sto, što je pro­sječ­na dvo­mje­seč­na pro­iz­vod­nja elek­trič­ne ener­gi­je hi­dro­e­lek­tra­ne „Pe­ru­ći­ca”.

Kom­pa­ni­ja Ter­na je za pe­de­se­to­go­di­šnji za­kup akva­to­ri­ja i ze­mlji­šta u zo­ni mor­skog do­bra pla­ti­la sve­ga 2,7 mi­li­o­na eura, iako se ta­kav za­kup, u za­vi­sno­sti od mo­de­la ob­ra­ču­na ko­ji pri­mje­nju­ju po­je­di­ne ze­mlje, kre­će od naj­ma­nje 5,5 mi­li­o­na do mak­si­mal­nih 69 mi­li­o­na eura.

Iz MANS-a su ra­ni­je uka­zi­va­li da ni­je­su po­nu­đe­ni va­lid­ni ar­gu­men­ti ko­ji­ma bi se po­tvr­di­lo da od iz­grad­nje pod­mor­skog ka­bla naj­vi­še ko­ri­sti ima Cr­na Go­ra.J.V.

Uni­šta­va­mo ri­je­ke za­rad pri­vat­ni­ka

Upi­tan da pro­ko­men­ta­ri­še to što je na­cr­tom pla­na za pod­mor­ski kabl i da­le­ko­vod od Pri­mor­ja do sje­ve­ra Cr­ne Go­re ra­ču­na­to na to da će no­vom pre­no­snom mre­žom pro­la­zi­ti i stru­ja ko­ja bi bi­la pro­iz­ve­de­na u hi­dro­e­lek­tra­ni Buk–Bi­je­la, ko­ja ni­ka­da ni­je sa­gra­đe­na, Mi­jo­vić je ka­zao da se vje­ro­vat­no ra­ču­na­lo na to da će sve na­še ri­je­ke bi­ti pre­gra­đe­ne.
– Ra­ču­na­lo se i na bu­du­će hi­dro­e­lek­tra­ne na Mo­ra­či, kao i na Ko­mar­ni­ci. Vje­ro­vat­no su mi­sli­li da to ta­ko mo­že, a da li se na­ma is­pla­ti da uni­šti­mo Cr­nu Go­ru za­rad do­bi­ti ne­kog pri­vat­ni­ka. Ni­sam si­gu­ran. Pod­mor­ski kabl ni­je na­ša in­ve­sti­ci­ja, već su to stra­ni in­ve­sti­to­ri ko­ji će do­bi­ti kon­ce­si­ju na 50 go­di­na da iz­vo­ze stru­ju i da je pro­da­ju, a na­ma će da da­ju ne­ku sit­nu kon­ce­si­o­nu na­kna­du za to, a za­uz­vrat će­mo da uni­šti­mo ka­njon. Taj bi­znis je ap­so­lut­no u ko­rist ono­ga ko­ji će da in­ve­sti­ra – re­kao je Mi­jo­vić.

Izvor; Dan

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Vetropark u Grčkoj uz podršku Sampensiona počeo sa radom dok institucionalni kapital ulazi u sektor obnovljivih izvora energije

European Energy je pustio u komercijalni rad svoju prvu vetroelektranu u Grčkoj, čime je danski penzioni kapital dobio direktno operativno prisustvo u sektoru obnovljivih izvora u zemlji i pokazao još jedan model finansiranja novih proizvodnih kapaciteta. Vetropark Tsoukes Sarres snage...

Prosečne cene električne energije u JIE padaju, ali raspon od 0,70 do 251 evra/MWh poboljšava ekonomiku skladištenja energije

Cene električne energije na tržištu dan-unapred širom istočne Jugoistočne Evrope pale su prema 160 evra/MWh za isporuku 26. septembra, ali su se cene na unutardnevnom tržištu i dalje kretale od gotovo nule do više od 250 evra/MWh, dodatno potvrđujući...

Rumunija odobrila 527 MW baterijskih kapaciteta, dok se ubrzava razvoj skladištenja energije

Rumunija je u jednom regulatornom postupku odobrila više od 527 MW kapaciteta za skladištenje električne energije, čime je dodat još jedan veliki paket kapaciteta tržištu koje se ubrzano pomera od širenja obnovljivih izvora ka povećanju fleksibilnosti elektroenergetskog sistema. Regulator za...
Supported byClarion Owners Engineers