NaslovnaRegion energetikaBugarska: Kompanije planiraju...

Bugarska: Kompanije planiraju da ulože milijarde evra u zelene elektrane za sopstvenu potrošnju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Kompanije su spremne da ulože milijarde evra kako bi doprinele postizanju karbonske neutralnosti u bugarskom energetskom sektoru, rečeno je tokom diskusije o dva scenarija za dugoročni razvoj, koje je pripremilo Udruženje industrijskog kapitala u Bugarskoj (AIKB).

Scenariji predviđaju razvoj obnovljivih izvora energije uz dodatak gasnih, odnosno nuklearnih elektrana. U oba slučaja, najveći deo čine privatne investicije.

U scenariju „OIE plus gasne elektrane“, investicioni troškovi će iznositi 11,7 milijardi evra, od čega 7,9 milijardi evra čine privatne investicije. Emisije iz proizvodnje električne energije biće smanjene sa 230 kilograma po megavat-satu na 63 kilograma po megavat-satu do 2050. godine. Istovremeno, pašće cena električne energije – sa 81 evro na 74 evra po megavat-satu.

Ova opcija predviđa izgradnju gasnih elektrana snage 500 megavata, novih solarnih projekata snage 7.500  megavata i onfor vetroelektrana od 1.500 megavata do 2050. godine. S oobzirom da nema finalnih podataka o potencijalu ofšor vetra, ove elektrane nisu uključeni u scenarije.

Biće dodato još 300 megavata na biomasu i maksimalno 230 megavata geotermalne energije.

Balansiranje će obezbediti baterije (kapaciteta 1.000 megavata) kao i elektrolizeri za proizvodnju vodonika (1.500 megavata plus 750 megavata gorivih ćelija).

Nešto skuplja je opcija „OIE plus nuklearna energija” – 17 milijardi evra, od čega će 11,5 milijardi evra doći iz privatnog sektora. Emisije će u ovom scenariju u 2050. biti skoro upola manje u odnosu na „gasni” scenario – 38 kilograma po proizvedenom megavat-satu. Cena će biti nešto viša – 75 evra po megavat-satu.

U ovom scenariju nema gasnih blokova, problem za mrežu je uglavnom vezan za višak energije, umesto za manjak. Zato je predviđena izgradnja više elektrolizera za proizvodnju vodonika.

Ovi planovi ne uključuju sisteme za sopstvenu potrošnju. U ovom trenutku energetski intenzivni proizvođači aktivno grade kapacitete za OIE, uglavnom solarne elektrane, kako bi smanjili svoje troškove energije. 

AIKB procenjuje da će do 2040. godine oko 1,7 teravat-sati godišnje potrošnje industrije doći iz sopstvenih izvora.

Izvor: investor.bg

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: cene struje u Q1 procenjene na 185–255 €/MWh

Cene električne energije u Jugoistočnoj Evropi mogle bi da oslabe tokom Q4 2026. i Q1 2027. ako se vrate nuklearni kapaciteti i poprave hidrološki uslovi. Gasni troškovi i ograničenja prenosa ipak bi zadržali premiju u periodima tesne ponude.

Bugarska ima više od 6,2 GW baterija, širi se tržište fleksibilnosti

Rast baterijskih kapaciteta i trgovanja unutar dana otvara nove prihode za skladišta u jugoistočnoj Evropi, ali pojačava konkurenciju i naglašava ograničenja prenosne mreže i tržišnih pravila.

Crna Gora širi energetski portfelj, izvoz u Italiju raste oko 80%

Slaba hidroproizvodnja povećava uvozne rizike Crne Gore i vrednost ulaganja u vetar, solar i skladištenje. Izvoz struje u Italiju bio je oko 80% veći u Q3 2026. nego godinu ranije.
Supported byClarion Owners Engineers