Od HUPX-a do MARI-ja: približavanje veleprodajnog i balansnog tržišta

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Evropska integracija tržišta električne energije prevazilazi day-ahead i intraday povezivanje tržišta. Kako se MARI i PICASSO šire, balansna energija postaje sve više prekogranična, transparentna i povezana sa formiranjem kratkoročnih cena električne energije. Za trgovce u jugoistočnoj Evropi to otvara novu komercijalnu oblast u kojoj se trgovina električnom energijom na veleprodajnom tržištu sve više susreće sa balansiranjem sistema u realnom vremenu.

Tradicionalna struktura tržišta električne energije bila je relativno jednostavna.

Proizvođači su prodavali energiju unapred, day-ahead berze su formirale glavnu spot cenu, intraday tržišta omogućavala su učesnicima da koriguju svoje pozicije, dok su operatori prenosnih sistema balansirali ono što je preostalo.

Svaki sloj tržišta funkcionisao je prema uglavnom zasebnoj komercijalnoj logici.

Ta razdvojenost postepeno postaje sve manje izražena.

MARI omogućava evropsku razmenu balansne energije iz manuelno aktiviranih rezervi za ponovnu uspostavu frekvencije, odnosno mFRR, dok PICASSO obavlja sličnu funkciju za automatski aktivirane rezerve za ponovnu uspostavu frekvencije, odnosno aFRR.

Širenje obe platforme menja strukturu evropskih balansnih tržišta, pri čemu sve veći broj operatora prenosnih sistema dobija pristup zajedničkim prekograničnim mehanizmima za balansiranje.

Za jugoistočnu Evropu obuhvat je već značajan.

MARI okvir uključuje operatore prenosnih sistema kao što su ADMIE u Grčkoj, HOPS u Hrvatskoj, MAVIR u Mađarskoj, Transelectrica u Rumuniji i ELES u Sloveniji, pri čemu se ELES pridružio MARI-ju u julu 2026. godine.

Komercijalni značaj je jasan: ponude za balansnu energiju sve se više procenjuju u okviru šireg evropskog optimizacionog mehanizma, umesto da budu ograničene na nacionalna tržišta.

Za tradicionalne trgovce električnom energijom može biti primamljivo da ovo posmatraju prvenstveno kao razvoj povezan sa operatorima sistema i upravljanjem elektroenergetskim sistemom.

To bi, međutim, značilo zanemarivanje sve važnijeg izvora tržišnih informacija.

Cene balansne energije predstavljaju jedan od najjasnijih signala stvarne fizičke oskudice u elektroenergetskom sistemu.

Day-ahead cene odražavaju očekivane uslove u sistemu. Intraday tržišta uključuju novije prognoze i informacije. Balansna tržišta pokazuju šta je sistemu na kraju zaista bilo potrebno kada su se prognoze i rasporedi suočili sa fizičkom realnošću.

Ponavljajući skokovi cena balansne energije zato mogu trgovcu pružiti važnu informaciju: sistem je bio u većem deficitu nego što su učesnici tržišta očekivali.

Ako se slični skokovi ponavljaju tokom sličnih vremenskih uslova, rampi proizvodnje iz obnovljivih izvora ili obrazaca potrošnje, oni mogu postati vredan input za buduće intraday i day-ahead strategije.

Veza može funkcionisati i u suprotnom smeru.

Intraday cene utiču na odluku subjekata odgovornih za balansiranje da li će korigovati svoje pozicije ili ostati izloženi obračunu odstupanja. Ako električna energija na intraday tržištu postane skupa, dok očekivane cene odstupanja deluju još više, ekonomska odluka postaje složenija.

Tako nastaje dinamičan odnos između intraday izvršne cene, očekivane cene odstupanja i potencijalne vrednosti aktiviranja balansne energije.

Sophisticirani portfolio zato ne mora nužno posmatrati izloženost odstupanjima kao nešto što treba eliminisati po svaku cenu.

Umesto toga, ona postaje ekonomska odluka zasnovana na verovatnoći, riziku i očekivanoj vrednosti.

To ne znači namerno stvaranje odstupanja ili ignorisanje tržišnih pravila. Reč je o tome da izloženost balansiranju ima svoju cenu i da treba proceniti da li je ekonomski opravdanije korigovati poziciju ili zadržati kontrolisani nivo izloženosti.

Prekogranično balansiranje dodatno komplikuje tu odluku.

Nacionalni sistem može ući u deficit, ali aktiviranje rezervi iz drugog učesničkog područja može ublažiti domaću oskudicu ukoliko postoje raspoloživ prekogranični kapacitet i odgovarajući uslovi na platformi.

Može se dogoditi i suprotno. Domaći resursi za balansiranje mogu postati vredniji na drugom tržištu kada je moguće njihovo prekogranično aktiviranje.

Nacionalne cene balansne energije zato postaju sve manje izolovane od susednih tržišta.

Za jugoistočnu Evropu ovo je posebno značajno jer se kratkoročni fundamentalni uslovi mogu značajno razlikovati između povezanih sistema.

Solarna proizvodnja u Grčkoj može imati potpuno drugačiji obrazac od vremenskih uslova u Mađarskoj. Proizvodnja energije iz vetra u Rumuniji može promeniti regionalni balans ponude, dok fleksibilnost hrvatskih hidroelektrana može pružiti vredan odgovor tokom perioda oskudice.

Kako se balansne platforme razvijaju, te razlike se sve više mogu monetizovati preko granica.

To bi postepeno moglo da smanji neke istorijske nacionalne premije na balansnim tržištima.

Ali veća integracija može istovremeno efikasnije prenositi efekte oskudice.

Regionalni deficit ponude može istovremeno povećati troškove balansiranja na više tržišta, stvarajući novi oblik prekograničnog korelacionog rizika za trading portfolije.

Portfolio balansne energije diverzifikovan kroz više zemalja zato može pružati manju zaštitu nego što istorijski podaci sugerišu kada ta tržišta postanu čvršće integrisana.

Implikacije se ne odnose samo na trading kuće.

Kompanije koje imaju pristup fizičkoj fleksibilnosti — uključujući hidroelektrane, baterije, fleksibilnu industrijsku potrošnju i termoelektrane — mogu sve više optimizovati istu imovinu kroz više vremenskih horizonta.

Fleksibilna jedinica može imati jednu ekonomsku vrednost na day-ahead tržištu, drugu na intraday tržištu, a treću na balansnom tržištu.

Trading desk postaje mehanizam koji određuje gde i kada je ta fleksibilnost najvrednija.

Zbog toga evropsku integraciju balansnih tržišta treba posmatrati kao nešto više od operativnog usklađivanja.

Ona predstavlja novu fazu integracije tržišta električne energije.

Day-ahead, intraday i balansna tržišta ostaće pravno i operativno odvojena, ali ekonomski sve više liče na uzastopne aukcije za istu osnovnu robu, u sve kraćim vremenskim horizontima.

Za trgovce u jugoistočnoj Evropi razumevanje odnosa između tih tržišta postaće sve važnije.

Pobednički SEE trading desk neće optimizovati jedno tržište izolovano. Optimizovaće čitav niz — od day-ahead tržišta do realnog vremena.

Elevated by virtu.energy

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u jugoistočnoj Evropi naglo rastu usled oporavka potražnje i pada proizvodnje iz vetra

Cene električne energije širom jugoistočne Evrope naglo su porasle za ponedeljak, 12. oktobar, usled oporavka potražnje nakon vikenda i prognoziranog pada proizvodnje iz vetra. Cene u Srbiji premašile su 230 €/MWh, dok su se Mađarska, Rumunija i Bugarska približile...

CBAM verifikacija menja izvoz električne energije iz jugoistočne Evrope, dok se trgovci suočavaju sa novim troškovima i ugovornim rizicima

Izvoznici električne energije i trgovačke kompanije širom jugoistočne Evrope suočavaju se sa sve većim pritiskom da dokažu ugljenični profil električne energije koju prodaju na tržištu Evropske unije, kao i njenu fizičku isporuku. Mehanizam EU za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM)...

CBAM stvara nove razlike u cenama električne energije u Evropi, dok troškovi ugljenika opterećuju izvoz sa Balkana i konkurentnost industrije

Mehanizam Evropske unije za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) menja cene električne energije i ekonomsku računicu trgovine strujom širom jugoistočne Evrope, produbljujući razliku između veleprodajnih cena električne energije i troškova uvoza iz zemalja Zapadnog Balkana nakon obračuna emisija ugljen-dioksida. Uticaj bi...
Supported byClarion Owners Engineers