NaslovnaGasRumunija pretekla Holandiju...

Rumunija pretekla Holandiju kao najveći proizvođač gasa u EU, povećavajući energetsku sigurnost i smanjujući cene

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Rumunija je pretekla Holandiju i postala najveći proizvođač gasa u Evropskoj uniji, dostigavši ovaj poduhvat već u drugom kvartalu 2024. godine. Ministar energetike Sebastian Burduia je saopštio da je zemlja postigla rekordnih 2,3 milijarde kubnih metara proizvodnje gasa. Ovaj uspeh je posebno značajan s obzirom na nestabilna energetska tržišta i rastući fokus EU na energetsku nezavisnost.

Kao odgovor na ove događaje, rumunska vlada planira velike investicije u energetsku infrastrukturu, sa projektnim budžetom od 600-800 miliona leja u 2024. godini, koji će biti usmeren na proširenje kapaciteta proizvodnje gasa. Kontinuirana ruska agresija u Ukrajini podstakla je zemlje EU da traže alternative za ruski gas, čime se dodatno ističe sve veća uloga Rumunije u regionalnoj energetskoj sigurnosti.

Proširujuće proizvodne sposobnosti Rumunije pozicioniraju je kao ključnog igrača na tržištu energije u regionu. Zemlja planira da poveća svoju proizvodnju gasa još više, naročito kroz eksploataciju dubokomorskih rezervi u Crnom moru. Do 2027. godine, Rumunija planira da udvostruči svoju trenutnu proizvodnju, što bi moglo imati značajan uticaj na domaće energetske cene i širu regionalnu energetsku dinamiku.

Ovaj porast proizvodnje gasa se očekuje da ima pozitivne ekonomske efekte za Rumuniju, naročito u vidu nižih energetskih troškova za potrošače. Rumunija trenutno ima jedne od najnižih cena gasa u EU, a ovaj rast lokalne proizvodnje verovatno će dovesti do daljih smanjenja cena.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crnogorski plan predviđa 60 MW industrijskih prosumera za tržište baterija

Planiranje u Crnoj Gori predviđa podršku za 60 MW industrijskih prosumera, dok baterije iza brojila mogu da otvore zasebno tržište za fabrike u Jugoistočnoj Evropi. Projekti bi mogli da se finansiraju iz merljivih ušteda na sopstvenoj potrošnji, umesto iz spekulativnih prihoda od trgovanja.

Jugoistočna Evropa širi baterije, sužava arbitražu; Rumunija na 1.162 MW

Brzi rast baterijskog skladištenja u Jugoistočnoj Evropi može da smanji cenovne razlike koje su privukle investitore. Dugoročne procene zato treba da uračunaju konkurenciju i prihode baterija izvan jednostavne arbitraže.

Vrednost skladištenja u Jugoistočnoj Evropi zavisi od modela poslovanja

Prihod od skladištenja u Jugoistočnoj Evropi zavisi od poslovnog modela i zarade nakon troškova, konkurencije, degradacije baterija i pristupa balansiranju, a ne samo od prosečnih cena struje ili instalisanog kapaciteta. Investitori bi trebalo da uporede isti tip baterije na svim tržištima.
Supported byClarion Owners Engineers