NaslovnaRegion energetikaRumunija: Tržište električne...

Rumunija: Tržište električne energije i gasa, haos u najavi

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Komisija za industriju i usluge izglasala je ukidanje člana 61. Uredbe 114, kojim su postavljene regulisane cene električne energije i prirodnog gasa i ograničena cena prirodnog gasa iz domaće proizvodnje na 68 leva (14,4 evra) po MWh.

Regulatorna agencija za energetiku ima rok od 90 dana za izradu nove metodologije za tržište električne energije i gasa.

Na tržištu električne energije, ovaj član je uveo obavezu snabdevača da od 1. marta 2019. do 1. marta 2022. godine prodaju električnu energiju domaćinstvima po ceni koju postavlja ANRE. Što se tiče gasa, situacija je bila malo složenija. Poništeni član predviđao je da Petrom i Romgaz moraju do 2022. godine prodavati svu proizvodnju gasa po ceni ograničenoj na 68 leva (14,4 evra) po MWh, svim potrošačima u Rumuniji.

Prve nedoumice u ovom trenutku

Kada je u pitanju gas, ukidanje člana Uredbe 114 izaziva maksimalnu konfuziju, s obzirom da naknadno usvojena Uredba 19/2019 utvrđuje da Petrom i Romgaz prodaju gas po datoj ceni samo domaćinstvima i proizvođačima toplotne energije za stanovništvo. Da li će se onda i Uredba 19 takođe menjati ili ne?

Ako se ovaj član ukine, šta će se dešavati sa ugovorima između proizvođača i snabdevača koji su u toku, po regulisanim cenama, za količine koje bi trerbale biti isporučene po ovim cenama u budućnosti? Da li će ti ugovori biti ispoštovani ili ne, u skladu sa inicijalnim uslovima?

Šta će se dogoditi sa cenama električne energije za stanovništvo? Ili, bolje rečeno, koliko će one porasti tokom zime? Podsećamo, poništeni član zahtevao je da četiri snabdevača u poslednjoj instanci (Enel, Electrika, ČEZ i E.On) moraju isporučiti električnu energiju domaćinstvima po cenama koje je postavio ANRE, električnu energiju koja se u skladu sa Uredbom kupuje od Hidroelektrike, Nuklearelektrike i Petroma, po regulisanim cenama (troškovi proizvodnje plus marža od 5%).

Kako sada izgleda, ove regulisane cene će biti ukinute. Po kojoj ceni će domaćinstva koja su ostala na regulisanom tržištu plaćati električnu energiju? Trenutno su tržišne cene mnogo više od regulisanih. Na primer, Hidroelektrika na slobodnom tržištu prodaje električnu energiju za bazno opterećenje po ceni od oko 300 leva (63,3 evra) po MWh, dok regulisana cena iznosi 112 leva (23,64  evra) po MWh. Nakon deregulacije, ova poslednja cena teoretski više neće postojati.

Takođe, postavlja se pitanje šta će se dogoditi sa ugovorima proizvođača i snabdevača koji su već zaključeni po regulisanim cenama? Da li će oni biti ispoštovani?

ANRE, u teoriji, ne može ni na koji način da utiče na cene na slobodnom tržištu, a još uvek ne znamo da li će postaviti vremenski rok za povratak na slobodno tržište. Ako se to dogodi, uz tržišne cene za proizvođače, ali sa komponentom „ograničavanja“ krajnjih cena za potrošače, da li će snabdevači imati gubitke, koji će morati da budu priznati kasnije?

Rumunija još nije definisala kategoriju ranjivih potrošača i načine podrške, tako da će poptuna deregulacija, ukoliko trenutne tržišne cene budu prenete na račune, teško pogoditi potrošače sa malim primanjima.

Izvor: e-nergia.ro

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u jugoistočnoj Evropi rastu, Srbija najskuplja

Cene električne energije za dan unapred u jugoistočnoj Evropi porasle su u petak, a Srbija je postala najskuplje tržište u regionu. Slabija proizvodnja iz vetroelektrana, veće potrebe za prekograničnim uvozom i trajna ograničenja u snabdevanju podigli su veleprodajne cene...

Proizvodnja nuklearne elektrane Krško u septembru 2026 ispod plana

Nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 487.438 MWh neto električne energije u septembru 2026. godine. To predstavlja odstupanje od 1,53% u odnosu na mesečni plan proizvodnje. Istovremeno, proizvodnja je bila znatno veća nego godinu...

Proširenje vetrokompleksa Kovačica–Pupin ka 200 MW uz investiciju od 140 miliona evra

Kapacitet i planirani obuhvat proširenja Vetroenergetski kompleks Kovačica–Pupin u Srbiji približava se kapacitetu od 200 MW zahvaljujući investiciji od 140 miliona evra u vetropark Pupin. Vetropostrojenje Kovačica trebalo bi da dostigne 200 MW instalisane snage nakon izgradnje vetroparka Pupin, snage...
Supported byClarion Owners Engineers