Situacija u rudnicima uglja koji djeluju kao koncerni u sastavu JP „Elektroprivreda BiH“ je teška. Uglja se sve manje proizvodilo, rudari su nezadovoljni, pa godina koja slijedi, kako kažu nadležni, treba da bude prelomna da se ta situacija promijeni nabolje.
Analize koje su uradili stručnjaci kada je u pitanju poslovanje rudnika koji su dio koncerna „Elektroprivrede BiH“ pokazale su da je proizvodnja od 2011. do 2014. pala za 10 odsto.
Analiza Federalnog zavoda za programiranje razvoja, a koja je nedavno objavljena, takođe je pokazala da sektor rudarstva posluje u enormnom minusu. U izvještaju stoji da je neto gubitak u 2014. godini povećan za 57,1 odsto u odnosu na 2013. godinu i iznosi 87,5 miliona KM.
Rudnici se nalaze pred propašću djelatnosti, jer su dugo vremena proizvodili manje od potrebnih količina uglja. Ovo je već ranije medijima potvrdio Bajazit Jašarević, direktor JP „Elektroprivreda BiH“.
„‘Elektroprivreda’ je spremna ulagati u rudnike. U toku je analiza njihovog trogodišnjeg plana poslovanja, a do 2017. godine se očekuje povećana proizvodnja uglja, čime bi se stvorili preduslovi za samostalno otplaćivanje nagomilanih dugova. Kao razlog zbog kojeg su rudnici u teškoj situaciji navodi se nedostatak investicija koje bi bile opravdane i koje bi za rezultat imale veće količine uglja“, kazao je Jašarević.
Prema riječima Sinana Husića, predsjednika Sindikata metalaca FBiH, godina koja slijedi sigurno je prelomna.
„Prelomna i u smislu da mi sami u rudnicima moramo donijeti određene odluke, neke stvari promijeniti, organizaciono biti efikasniji i na finansijskom planu stabilniji“, rekao je Huskić.
Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH, kaže da je upoznat s informacijom o smanjenju proizvodnje uglja u rudnicima i da je ovo ministarstvo već dalo upute EP BiH šta i kako da radi.
„Situacija nije dobra, ali smo im predložili kako da se to riješi. Moraće se ići u reorganizaciju rudnika na nivou menadžmenta, plus rješavati probleme pogrešnih investicija. U pojedinim rudnicima kupovali su bagere i kopače koji im ne odgovaraju, a ‘Elektroprivreda BiH’ vraća kredit. Jasno je rečeno da produkcija mora biti povećana za pet odsto“, naglašava Džindić.
Takođe, prema procjenama stručnjaka iz elektroenergetskog sektora, Federacija BiH bi se mogla suočiti i s nestašicom kada je u pitanju električna energija zbog nedovoljnih količina uglja. Iz JP „Elektroprivreda BiH“ ističu da nema bojazni za građane FBiH, jer ima dovoljno električne energije.
Međutim, ono što ne negiraju ni u preduzeću „Elektroprivreda BiH“ je problem s nedostatkom uglja.
„Podmirenje kupaca dovoljnim količinama električne energije, u koje spadaju i domaćinstva, nije upitno u narednom periodu“, kazali su iz JP „Elektroprivreda BiH“.
Na optužbe koje stižu iz elektroenergetskog sektora i rudnika da se prodaje previše električne energije i da će zbog toga faliti građanima, iz „Elektroprivrede BiH“ tvrde da od ukupno očekivanih bilansnih viškova električne energije ovo preduzeće je na godišnjem tenderu za prodaju električne energije za 2016. godinu izvršilo prodaju samo dijela tih viškova, koji su oko 55 odsto od ukupnih viškova.
„Prodaju električne energije za 2016. godinu izvršila je nova uprava ‘Elektroprivrede BiH’. U svojim planovima poslovanja, JP ‘Elektroprivreda BiH’ najprije osigurava proizvodnju električne energije za pokrivanje potreba domaćih kupaca, a preostale količine električne energije prodaje na veleprodajnom tržištu na godišnjoj, mjesečnoj, sedmičnoj i dnevnoj osnovi. Dakle, primarni zadatak je osiguranje dovoljnih količina električne energije za domaće potrošače, a onda prodaja onih količina energije na tržište koje ne ugrožavaju snabdijevanje vlastitih kupaca, koje optimiziraju proizvodnju električne energije i koje osiguravaju dobre uslove poslovanja“, kazali su iz JP „Elektroprivreda BiH“.
Izvor; Capital
