Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaCrna Gora: Agencija...

Crna Gora: Agencija za zaštitu životne sredine upozorava: Doraditi studiju o HE na Limu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Studiju o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju hidroelektrana Brodarevo 1 i 2 na rijeci Lim trebalo bi doraditi, jer se iz postojećeg dokumenta ne može precizno sagledati uticaj koji će ti objekti imati na teritoriju Crne Gore, saopšteno je iz Agencije za zaštitu životne sredine.

U izvještaju Komisije za ocjenu studija o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju hidroelektrana Buk Bijela i Foča na Drini i Brodarevo 1 i 2 na Limu, koji je dostavljen Agenciji, navodi se da studijom nijesu obrađeni, na potrebnom nivou i u svim segmentima, svi elementi relevantni za argumentovanu i pouzdanu procjenu uticaja izgradnje brana kod Brodareva u Srbiji na teritoriju Crne Gore.

– U izvještaju se konstatuje da eksploatacija HE Brodarevo 1 i 2 neće negativno uticati na teritoriju Crne Gore sa aspekta buke, vibracija i elektromagnetskog zračenja, kao ni na pouzdanost rada elektroenergetskog sistema Crne Gore. Što se tiče flore i faune zaključeno je da neće biti ugrožena, da neće doći do promjena uslova u biotopu, kao ni do značajnijih promjena migracionih puteva terestričnih i akvatičnih organizama, u slučaju da akumulacija ne obuhvata teritoriju Crne Gore – saopšteno je iz Agencije.

U studiji su, kako se dodaje, nejasni visinski odnosi, a oni su osnova za zaključivanje o potencijalnom potapanju dijela teritorije Crne Gore. Navodi se da akumulacija doseže do Gostuna, a podaci očitani sa karte ukazuju da je kota terena u Gostunu mnogo niža od 519 mnm koliko iznosi kota normalnog uspora brane.

– Uzimajući u obzir navedeno Komisija smatra da je neophodno doraditi studiju procjene izgradnje HE Brodarevo 1 i HE Brodarevo 2 na životnu sredinu shodno utvrđenim zapažanjima. Tek nakon toga bi se preciznije mogla sagledati veličina uticaja na teritoriju Crne Gore, pa i način i oblik međudržavne saradnje u kontekstu ovog projekta – kaže se u saopštenju.

Dodaje se da će Agencija izvještaj Komisije proslijediti Ministarstvu održivog razvoja i turizma koje će, u skladu sa odredbama ESPOO konvencije, nastaviti dalju zvaničnu komunikaciju sa nadležnim organima Srbije vezano za realizaciju planiranih projekata.

Izvor Pobjeda

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!