Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaRazgovor sa Slobodanom...

Razgovor sa Slobodanom Markovićem, zamenikom direktora rb „kolubara”

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Sledeća godina biće ključna u realizaciji brojnih projekata i aktivnosti sa ciljem stvaranja uslova za otvaranje novih kopova i napredovanje rudarskih radova na otkopima. Očekivano dobri proizvodni rezultati na kopovima  „Kolubare”

Kraj poslovne 2012. Godine povod je za razgovor sa Slobodanom Markovićem, zamenikom direktora Rudarskog basena  „Kolubara” za novogodišnji broj lista. O proizvodnim rezultatima, koji su na nivou plana, i u godini sa ekstremno teškom zimom, velikim investicionim projektima koji predstoje, planovima za godinu pred nama i drugim pitanjima, razgovarali smo sa našim sagovornikom, koji je istakao da su proizvodni rezultati očekivano dobri. Kada je reč o proizvodnji uglja,  „Kolubara” je na planu godišnjeg bilansa, tačnije nešto ispod plana. Uzrok ove razlike nije vezan za proizvodnju na kolubarskim kopovima, već je razlog u tome što su dva bloka u TE  „Nikola Tesla” u Obrenovcu bila u dužim remontima, pa elektrane jednostavno nisu mogle da prime količine uglja predviđene bilansom. Ovaj period je iskorišćen da se popune deponije na TENT – u  „A” i  „B” i da se spremno sačeka zimski period.

Iako je u prvoj polovini godine na kopovima  „Kolubare” proizvodnja jalovine bila ispod bilansa, pre svega zbog otežanih uslova rada u februaru, sušni period kasnije iskorišćen je da se nadoknadi razlika, pa je sada proizvodnja iznad plana.

U prethodnom periodu, predstavnici  „Kolubare” i EPS – a imali su više stručnih sastanaka radi izrade Strategije razvoja  „Kolubare” do 2017. Godine. Kako objašnjava Marković, ovim dokumentom određena je dinamika radova za sve investicione objekte i planirane proizvodne bilanse uglja i jalovine na kopovima.

O investicionim planovima u  „Kolubari” za narednu godinu i obezbeđenju sredstava za ove namene, Slobodan Marković je istakao:

– Za 2013. Godinu za RB  „Kolubara” je odobreno 9, 1 milijardi dinara za investicije, od čega je 3, 1 milijardi planirano za eksproprijaciju, a oko šest milijardi za  „čiste” investicije. Kada se govori o nabavci nove opreme, već je sa  „Krupom” ugovorena nabavka rotornog bagera SchRs740 za  „Tamnava – Zapadno polje” i najveći deo investicionih sredstava za narednu godinu, oko milijardu dinara, planiran je za nabavku ovog bagera. Za nesmetan rad ovog bagera neophodno je da se uradi još jedna paralelna linija transportera za Drobilanu u cilju podizanja kapaciteta rada Drobilane sa 18 na 25 miliona tona na godišnjem nivou. Završena je projektna dokumentacija, a sa  „Kolubara – Metalom” je ugovorena izrada tri transportera uz ovu liniju. Tokom sledeće godine planirano je da uradimo najveći deo ove investicije.

Pored značajnih planova za nabavku osnovne opreme, u narednoj godini, pred  „Kolubarom” su, kada je reč o infrastrukturnim objektima, veliki radovi i završetak projektne dokumentacije. Govoreći o projektima koji su planirani, zamenik direktora  „Kolubare” je ocenio:

– Završavamo eksproprijaciju na prostoru mesne zajednice Vreoci radi izmeštanja Ibarske magistrale od 7, 4 kilometra, izmeštanja reke Kolubare u drugoj fazi, gde deo ide preko odlagališta, a deo preko samorodnog terena, u ukupnoj dužini od 2, 6 kilometra, i izmeštanja dela donjeg toka reke Peštan na ulivu u Kolubaru u dužini od 1, 6 kilometra. Glavi projekat se privodi kraju, očekujemo da u prvom kvartalu iduće godine projekat bude gotov.

U istočnom delu kolubarskog basena veliki poslovi se očekuju na preseljavanju baroševačkog groblja, što je jedan od uslova za razvoj rudarskih radova na Polju  „C”. Planirano je da se do avgusta naredne godine završi izmeštanje groblja. Finansijsaka sredstva su obezbeđena, u toku su procedure za stavljanje starog groblja van upotrebe i korišćenje novog groblja. Drugi veliki investicioni projekat je preseljenje objekata  „Pomoćne mehanizacije”. Eksproprijacija je urađena, završena je projektna dokumentacija,
objekat upravne zgrade već je ugovoren, tenderska dokumentacija za sve ostale objekte je pripremljena, a neki tenderi su već oglašeni. Očekuju se veliki radovi na preseljavanju objekata upravne zgrade, buldožerske radionice, prališta, interne benzinske pumpe, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kotlarnice koja je predviđena za grejanje Baroševca i industrijske zone, montažnog placa i infrastrukture na ovom prostoru.

Takođe su planirane i aktivnosti na izradi projektne dokumenatacije za prvu fazu izmeštanja Peštana i prvu fazu izmeštanja puta Baroševac – Zeoke. Sve ove aktivnosti su u cilju stvaranja uslova za otvaranje Polja  „E” po projektu.

Kako ističe Slobodan Marković, na lokaciji  „Crne međe” po završetku i usvajanju izrade planske dokumentacije radiće se tehnička dokumentacija i radovi na lokaciji  „Crne međe 2” u Burovu, odnosno još 55 placeva za preseljenje domaćinstava iz Zeoka. To nije dovoljno za sve zahteve, pa je u toku odobravanje odluke o usvajanju planske dokumentacije na lokaciji  „Kusadak”, gde će biti izgrađen dovoljan broj placeva za preseljavanje stanovništva iz Zeoka i dela Medoševca koji do sada nije bio zahvaćen rudarskim radovima, a u sklopu te lokacije biće izgrađeni i objekti od opšteg inetresa za Zeoke.

Za otvaranje površinskog kopa  „Radljevo”, jednu od najvećih investicja u narednom periodu, još uvek postoje nejasnoća o načinu finasniranja.

– Moguće je finansiranje iz kreditnih linija, sa strateškim partnerom ili iz sredstava EPS – a. Za 2013. Su predviđena minimalna sredstva u okviru onih koja su nam odobrena od strane EPS – a, za finansiranje izrade plana detaljne regulacije za lokaciju za organizovano preseljenje kapaciteta 300 domaćinstava, tehničke dokumentacije za infrastrukturne i elektroenergetske objekte i završetak istražnih radova.

Govoreći o investicionim projektima koji će biti finansirani sredstvima iz kreditnih linija, Marković je istakao:

– Za kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 80 miliona evra za nabavku nove opreme je završena tenderska dokumentacija, otvorene su ponude, očekuju se izveštaji komisija i potpisivanje ugovora sa izvođačima. To su četiri paketa, nabavka rotornog bagera kapaciteta 6. 600 kubika na sat, četiri transportera  „b” 2. 000, odlagač 8. 800 metara kubnih na sat rastresite mase i trafostanica, odnosno napajanje sistema. Imali smo sastanak sa predstavnicima banke i dogovorena je dinamika, do polovine januara da bude potpisan ugovor za bager, do kraja januara za transportere i odlagač, a za napajanje u martu. Kompletan sistem treba da bude završen u četvrtom kvartalu 2015. Godine, vrlo bitno da se završi u tom periodu zato što će montažni plac, gde će biti montirana oprema, u 2016. Godini biti zahvaćen rudarskima radovima. Dinamika mora biti ispoštovana, prema dokumentaciji 30 meseci je rok za realizaciju da kompletan sistem bude namontiran i pušten u probni rad do avgusta 2015 – e godine.

Drugi kreditni aranžman sa Nemačkom razvojnom bankom (KfW) od 74 miliona evra, 65 miliona evra kredita i devet miliona evra bespovratne pomoći, ovih dana je u Skupštini Republike Srbije, ratifikovan. Predviđen je da se finansira nabavka odlagača 12. 000 za  „Tamnava – Zapad” za međuslojnu jalovinu, sistema za homogenizaciju uglja, odnosno softverskog i hardverskog paketa, izgradnja deponije sitnog uglja kapaciteta 600 do 700 hiljada tona i opreme koja će raditi na deponiji, odlagač 5. 000 tona na sat i dva uzimača (2. 500 tona na sat). Vrednost projekata je oko 40 miliona evra i obezbediće sigurnu i kontinuiranu isporuku uglja i racionalno upravljanje prirodnim resursom, uz smanjenje atmosferskog zagađenja u termoelektranama koje koriste ugalj iz Kolubarskog basena.

Izvor RBK

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Severna Makedonija širi vetropark Bogdanci u okviru ulaganja od 37,6 miliona evra u obnovljive izvore energije

Državna elektroprivredna kompanija Severne Makedonije, ESM, udružila se sa danskom firmom za vetroenergetsku tehnologiju Siemens Gamesa Renewable Energy kako bi nastavila sledeću fazu projekta vetroparka Bogdanci. Ova ekspanzija podrazumeva investiciju od 37,6 miliona evra i obuhvata izgradnju i instalaciju...

Grčka ubrzava uvođenje pametnih brojila sa 1,1 milion instaliranih i ciljem za završetak na nivou cele zemlje do 2030. godine

Grčka je konačno postigla značajan napredak u dugoočekivanoj tranziciji na pametno merenje električne energije, nakon višegodišnjih odlaganja. Inicijativa je u početku bila fokusirana na korisnike sa velikom potrošnjom, poput hotela, restorana i velikih domaćinstava, a sada se širi i...

Bugarska: Inspekcija Vertikalnog gasnog koridora ističe regionalnu energetsku saradnju i sigurnost

Dana 29. maja održana je zvanična inspekcija infrastrukture Vertikalnog gasnog koridora u blizini sela Mikrevo, na jugozapadu Bugarske. Na događaju su učestvovali ključni predstavnici bugarske Vlade, operater sistema za prenos gasa Bulgartransgaz, građevinska kompanija Glavbolgarstroj, kao i visoki zvaničnici...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!