NaslovnaRegion energetikaIna počela istraživati...

Ina počela istraživati naftu u Tenji, meštani se nadaju milionima

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Osječko predgrađe moglo bi postati „mali Kuvajt“ pronađe li INA u Tenji crno zlato na bušotini na kraju sela prema Orlovnjaku.

Seljani, poneki ljubomorni na susjeda Stanića što su baš na njegovoj njivi postavili naftni toranj, a drugi pak presretni jer će biti „para“ i za sve druge Tenjce sukne li pred kraj godine nafta s dubine od 2.300 metara. Optimisti već prebrojavaju barele, pitaju se hoće li uskoro uživati poput šeika i nakon toga jesti slavonske čvarke zlatnim priborom kao u Dubaiju…

Neće, kažu, više mariti koliko će stajati taj komadić otopljenog svinjskog sala jer bit će novca za sve što im srce poželi. Dok gledaju i slušaju što se danonoćno događa oko bušotine u njihovom zaseoku nazvanom Panjevi već sada osjete tračak europskih metropola. Naime, u pedesetak metara visokom tornju naspram tenjskih vrtova prepoznali su svojevrsni Eiffelov toranj.

Pokušali smo doznati što se točno događa, na prvom u povijesti Osijeka postavljenom, tornju za istraživanje nafte. Iako su nas djelatnici CROSCO-a i Ine, od kojih su pojedinci izbušili davnih godina i bušotinu u Bizovačkim toplicama, vrlo srdačno dočekali nisu nam mnogo toga smjeli pojasniti bez odobrenja iz Ine. Samo usput se moglo čuti kako su sada „na približno 1.700 metara“ i da im je do planirane dubine preostalo još nešto više od pola kilometra gdje bi se trebalo naći ono što svi željno očekuju. Do sada su naišli na plin koji spaljuju uz bušotinu, a šikne li za mjesec-dva nafta vlasnik njive mogao bi biti jako zadovoljan zbog zakupa koji će dobivati. Njegov nam je skromni sin kazao kako ih je iznenadilo kada su ih obavijestili da bi naftaši došli bušiti na njihovom imanju jer je satelit „pokazao“ da bi tamo moglo biti nafte.

Bude li je, doznaje se da bi svuda uokolo mogli niknuti naftni tornjevi, a u Tenji gotovo da nema čovjeka koji ne bi naftašima rado ponudio svoju njivu. Računaju kako bi za hektar mogli dobiti godišnje za zakup i po desetak tisuća eura – novac koji oni mogu samo sanjati jer toliko ni od kakvog prinosa ne mogu zaraditi. Selom već danima hodaju s palčevima u rukama jako priželjkujući da i „njih satelit snimi“ i da prodaju njivu, vrt…Sumnjičavi pak kažu kako nije tolika zarada, ali ipak – „takva je para laka i fina jer se samo sjedi i zarađuje, bez oranja“.

– Volio bih kada bi tako bilo, k’o u Kuvajtu. Samo da nas ne raketiraju kao što su njih. Prodao bih im sve i bio miran do kraja života, a ne ovako da skupljam boce samo kako bih preživio – kazao nam je Milan Grabundžija, a susjedi mu Zvonko K. i Lidija i Martina Eling kažu kako bi se rado odselili zbog buke – ali i zbog fine zarade.

Izvor SEEbiz

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Izmena zakona o reformi elektroenergetskog tržišta u Hrvatskoj otvara novo tržište za agregatore, inženjering pristupa mreži i trgovinu pravima priključenja

Izmenjeni Zakon o tržištu električne energije u Hrvatskoj otvara nekoliko novih komercijalnih slojeva oko elektroenergetskog sektora, stvarajući prilike za nezavisne agregatore, inženjerske firme i investitore, istovremeno povećavajući pritisak na razvojne subjekte koji drže zaustavljena prava na priključenje na mrežu. Propis,...

Piskanja boron projekat u Srbiji cilja vrednost od 569 miliona EUR, kanadski investitor predviđa 89% prinosa, pa se pod lupom našla finansijska i ekonomija...

Kanadska rudarska kompanija Boron One Holdings podigla je procenjenu ekonomsku vrednost svog Piskanja boron projekta u južnoj Srbiji na približno 569 miliona EUR, procenjujući izuzetno visoku 89% internu stopu povrata nakon poreza na početna ulaganja od svega 71 milion...

Električna energija i ugrađeni ugljenik preoblikuju investicioni slučaj za industrijski izvoz u JIE

Banke koje finansiraju proizvođače u jugoistočnoj Evropi sve češće moraju da procene da li zajmoprimac može da očuva svoju EU izvoznu maržu nakon što se uključe troškovi električne energije, ugrađene emisije i zahtevi za podatke dobavljača. Fabrika može da...
Supported byClarion Owners Engineers