Moskva i Kijev nastavljaju da otklanjaju posledice havarije u Černobilju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Ruski predsednik Dmitrij Medvedev pružio je uveravanja da će Rusija zajedno sa Ukrajinom nastaviti da radi na likvidaciji posledica havarije na atomskoj centrali u Černobilju.

Ruski lider je na sastanku sa predsednikom Ukrajine Viktorom Janukovičem u rezidenciji ukrajinskog predsednika “Zalesje” kod Kijeva rekao da je havarija u Černobilju postala simbol veoma velike nevolje, protiv koje su se zajedno borili stanovnici tada zajedničke države SSSR-a, preneo je Itar-Tas.

Zahvaljujući Medvedevu na aktivnom učešću ruske delegacije u obeležavanju četvrt veka od černobiljske tragedije, Janukovič je rekao i da Rusija aktivno učestvuje u projektu zaštite havarisane centrale.

Ranije juče, ruski i ukrajinski predsednici posetili su Černobilj i jedini aktivni hram u „zabranjenoj zoni“ – crkvu svetog Ilije, i učestvovali u ceremoniji polaganja kamena-temeljca za izgradnju spomenika svima koji su učestvovali u otklanjanju posledica havarije.

Medvedev i Janukovič takođe su položili cveće na Memorijal u spomen prvim žrtvama černobiljske katastrofe, neposredno pred objektom centrale i minutom ćutanja odali poštu poginulima.

Najveća tehnološka katastrofa do sada desila se na četvrtom bloku Čerbnobiljske centrale, kada je radioaktivnoj kontaminaciji bilo izloženo 12 ukrajinskih oblasti koje se prostiru na 50.000 kvadratnih kilometara, 19 ruskih regiona koji se prostiru na blizu 60.000 kvadratnih kilometara i 46.500 kvadratnih kilometara Belorusije.

Prema beloruskim medijima, Belorusija je proteklih godina posle raspada bivšeg SSSR-a uložila više od 19 milijardi dolara za otklanjanje posledica nesreće, pri čemu se ukupna šteta procenjuje na 235 milijardi dolara, a praktično je sa mape Belorusije nestalo oko 460 naseljenih mesta.

Prema izveštaju UN iz 1995. godine, od havarije je direktno i indirektno stradalo devet miliona ljudi.

Izvor tanjug.rs

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Mađarska i Srbija iznad 260 €/MWh uz rast regionalnog uvoza

Mađarska i Srbija su u četvrtak dostigle cene električne energije iznad 260 €/MWh, dok je rast potrošnje i veći regionalni manjak ponude pojačao oslanjanje na uvoz. Cene su istovremeno pale u Grčkoj, Albaniji, Crnoj Gori i većem delu zapadnog...

HESS pustio u rad solarni kompleks od 15,34 MW kod Brežica

Slovenački proizvođač električne energije iz hidroelektrana HESS pustio je u rad dva solarna postrojenja kod hidroelektrane Brežice, čime je ukupni fotonaponski kapacitet na toj lokaciji povećan na 15,34 MW. Nova postrojenja FEBR-D1 i FEBR-D2 imaju ukupnu snagu od 9,34...

Rumunija razmatra odlaganje liberalizacije gasa posle marta 2027.

Rumunija bi mogla da odloži potpunu liberalizaciju cena prirodnog gasa za domaćinstva i posle marta 2027, dok donosioci odluka procenjuju rizik od naglog rasta računa i uslove za povratak tržišnom formiranju cena. Imenovani ministar energetike Dumitru Chisalita zatražio je...
Supported byClarion Owners Engineers