Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaZemlje jugoistočne Evrope...

Zemlje jugoistočne Evrope troše više energije od država zapadne Evrope

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Ekonomije šest zemalja jugoistocne Evrope troše dva puta više energije po dolaru bruto domaćeg proizvoda (BDP) nego zapadnoevrpske zemlje, objavila je Svetska banka.

U redovnom izveštaju za region ističe se da su se vlade zemalja jugoistočne Evrope do sada obavezale da ostvare orijentacioni cilj uštede energije od devet procenata konačne potrošnje energije izmedju 2009. i 2018. kroz nacionalne akcione planove za energetsku efikasnost.

Stručnjaci Svetske banke napominju da ipak treba rešiti nekoliko prepreka, uključujući niske cene energije, nedovoljnu informisanost o tehnologijama, nedovoljan broj kompanija za izvodjenje radova i pružanje usluga, kao i ograničernja vezana za realizaciju akcionih planova.

U izveštaju Svetske banke za šest zemalja jugoistočne Evrope (Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Kosovo), navodi se da se oganičenja u snadbevanju energijom pojavljuju kao ključno strukturno pitanje tih zemalja.

Ocenjuje se da će region zapadnog Balakna bez značajnih investicija u infrastrukturu do 2020. godine postati neto uvoznik struje.

Prema Strategiji energetiie Energetske zajednice jugoistočne Evrope(za 2020), a prema sadašnjim trendovima potrošnje elektricne energije, u 2020. tražnja neće biti sasvim zadovoljena i nedostrajaće 10 odsto.

U 2030. jaz izmedju potreba i potražnje bi, kako se navodi, mogao možda da poraste i do 30 odsto.

Da bi se održala ravnoteža izmedju ponude i potražnje u predstojećoj deceniji zemljama jugoistočne Evrope će biti potrebne znatne investicije, na nivou od 44,6 milijardi evra u energetiku, i još više finansijskih sredstava za upravljanje prelaskom na ekonomiju sa niskom emisijom ugljenika.

Ocenjuje se da će se u uslovima ekonomske krize, verovatno smanjiti mogućnost vlada da samostalno finansiraju i privlače strane investicije.

Eliminisanju ovog jaza mogle bi da pomognu dodatne reforme, koje stvaraju poboljšanu poslovnu klimu, kao i eksterno finasiranje i javno-privatno partnerstvo, ocenili su stručnjaci Svetske banke.

Izvor Beta

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Nekorišćeni potencijal solarne energije u Sloveniji: Izazovi i mogućnosti za rast

Solarna energija postala je najpovoljnija i najbrže rastuća tehnologija sa niskim emisijama ugljenika širom Evrope, ali njena primena u Sloveniji i dalje je spora. Ovu zabrinutost istakle su ekološke organizacije Umanotera, Greenpeace Slovenija, Focus i Slovenaško udruženje za fotonaponsku...

Slovenija: Petrol zaustavlja investicije i planira zatvaranje stanica usled pooštrenih kontrola cena goriva

Slovenačka energetska kompanija Petrol najavila je niz hitnih mera kao odgovor na nedavne vladine kontrole cena goriva. Generalni direktor Saša Berger izjavio je da će kompanija obustaviti sve investicije u razvoju unutar Slovenije, zamrznuti sponzorstva i donacije, te pripremiti...

Srbija: NIS traži produženje američke dozvole za sankcije kako bi nastavio rad nakon 27. juna

Srpska naftna kompanija NIS podnela je novi zahtev Ministarstvu finansija SAD za specijalnu dozvolu kojom bi se produžilo odlaganje pune primene sankcija. Ovo produženje omogućilo bi NIS-u da nastavi sa redovnim poslovanjem i nakon 27. juna, kada ističe važeća...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!