NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Termoenergetska postrojenja i...

Srbija:Termoenergetska postrojenja i životna sredina

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Smanjivanje negativnih uticaja na životnu sredinu

Na jubilarnom 30. naučno-stručnom skupu pod nazivom „Energetika 2014.“, koji je organizovao Savez energetičara  Srbije u periodu od 25. do 28. marta na Zlatiboru, svoj rad su predstavili stručnjaci Zoran Vuković i Rosica Cvejić iz Privrednog društva „Termoelektrane i kopovi Kostolac“. U radu su objašnjeni ekološki aspekti  rada termoenergetskih postrojenja u TE „Kostolac“.

U Zakonu o zaštiti životne sredine jedan od najvažnijih segmenata se odnosi na mere smanjivanja emisija zagađujućih materija na samom izvoru zagađenja. Termoenergetika postrojenja imaju najnegativniji uticaj na životnu sredinu. Ona su najveći emiter štetnih gasova, koji su proizvod tehnološkog procesa proizvodnje električne energije iz uglja. Najveći problemi u oblasti zaštite životne sredine prouzrokovani su zagađenjem vazduha, pa je s toga najveći broj projekata realizovanih u ovoj oblasti usmeren upravo na njegovo smanjenje i kontrolu.

Termoenergetska postrojenja u Kostolcu čine termoelektrane „Kostolac A“ i „Kostolac B“, koje za proizvodnju električne energije koriste ugalj sa površinskog kopa „Drmno“. Ove termoelektrane proizvode i toplotnu energiju za grejanje Požarevca, Kostolca i okolnih naselja. Vodeći računa o prirodi i svom okruženju, sledeći proklamovane norme EU, posebno regulativu u oblasti zaštite životne sredine, završeno je ili započeto niz prioritetnih aktivnosti i projekata koji značajno unapređuju zaštitu životne sredine.

Tu se misli na modernizaciju elektrofilterskih postrojenja, izgradnju novog postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova, modernizaciju sistema transporta i odlaganja pepela i šljake, kao i uvođenje kontinualnog nadzora emisije štetnih materija.

Modernizacijom elektrofilterskih postrojenja u TE „Kostolac A“, koja se nalazi u samom gradu, zagađenje je potpuno dovedeno na nivo evropskih standarda od 50mg/m³. Završena je i rekonstrukcija elektrofilterskog postrojenja u TE „Kostolac B“ čime je i njegov rad usaglašen sa zahtevima zakonodavstva EU za smanjenje emisija praškastih materija. U TE „Kostolac B“ planirana je izgradnja novog postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova. Najveći ekološki problem u jednoj termoelektrani na ugalj je deponovanje velikih količina pepela i šljake koji nastaju pri sagorevanju uglja.

Modernizacija postrojenja za transport i odlaganje pepela je završena u TE „Kostolac B“ i počinje u TE „Kostolac A“. Na ovaj način maksimalno će se smanjiti zagađenje vazduha i voda oko deponije. Negativni uticaj na životnu sredinu se smanjuje stvaranjem uslova za prestanak deponovanja pepela i šljake na staroj deponiji srednjeg kostolačkog ostrva, i to korišćenjem postojećeg iskopanog prostora površinskog kopa Ćirkovac za potrebe odlagališta pepela.

Izvor Serbia Energy

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u jugoistočnoj Evropi naglo rastu usled oporavka potražnje i pada proizvodnje iz vetra

Cene električne energije širom jugoistočne Evrope naglo su porasle za ponedeljak, 12. oktobar, usled oporavka potražnje nakon vikenda i prognoziranog pada proizvodnje iz vetra. Cene u Srbiji premašile su 230 €/MWh, dok su se Mađarska, Rumunija i Bugarska približile...

Solarni projekat Baranda u Srbiji suočava se sa ekološkim i arheološkim uslovima za realizaciju

Investitor Baranda Energetski Park razvija projekat solarne elektrane snage 317 MW u blizini Opova, uz baterijski sistem za skladištenje energije snage 31,7 MW i kapaciteta 126,8 MWh, ali će osetljivi uslovi na lokaciji uticati na dinamiku njegove realizacije. Projekat bi...

Svetska banka podržava modernizaciju gasne mreže Srbije paketom od 175 miliona evra

Srbija priprema modernizaciju gasne infrastrukture, uz podršku paketa Svetske banke vrednog 175 miliona evra, sa ciljem obnove dotrajalih gasovoda, otklanjanja ograničenja u transportnom sistemu i razvoja skladišnih kapaciteta. Prva faza obuhvatiće otklanjanje uskog grla na pravcu Trupale–Pojate. U kasnijim fazama...
Supported byClarion Owners Engineers