Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Šta je prethodilo...

Srbija:Šta je prethodilo ugovoru o izgradnji novog bloka u TE „Kostolac B”, Put do najveće investicije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Paket projekata u dve faze iznosi 1.060 milijardi dolara ili 1.320 milijardi evra. – Završena prva faza, a potpisan ugovor za drugu, koja predviđa gradnju bloka B3 od 350 megavata i proširenje kapaciteta kopa „Drmno” sa devet na 12 miliona tona uglja godišnje

Strategijom razvoja energetike od 2008. do 2015. godine definisani su projekti iz oblasti energetike, koji su usklađeni sa potrebom za reformisanjem energetskog sektora i privredno-ekonomskim razvojem zemlje. Polazeći od opredeljenja Vlade Republike Srbije da se u postojećim uslovima deo važnih infrastrukturnih i energetskih projekata obezbedi kroz međudržavni aranžman sa Narodnom Republikom Kinom, kao i od činjenice da je NR Kina ispoljila poseban interes za finansiranje projekata iz oblasti energetike pod preferencijalnim uslovima. Ministarstvo energetike, Javno preduzeće „Elektroprivreda Srbije” i Privredno društvo „Termoelektrane i kopovi Kostolac” u aprilu 2009. pokrenuli su inicijativu za uspostavljanje kontakata sa najvećim i najuglednijim  kineskim državnim kompanijama.

– Nakon uspostavljanja prvih kontakata sa kineskom kompanijom CMEK u aprilu 2009. godine, kao jednom od dve najveće kineske kompanije iz oblasti energetike, već u avgustu je potpisan Međudržavni sporazum o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukture, uključujući i projekte iz oblasti energetike – kaže Dragan Jovanović, direktor PD „TE-KO Kostolac” rezimirajući događaje koji su prethodili potpisivanju ugovora o izgradnji novog energetskog postrojenja u Kostolcu. – Polovinom avgusta 2010. godine Vlada Srbije je usvojila Opšti komercijalni ugovor, koji je zaključen 22. jula između kineske kompanije CMEK sa jedne strane i EPS-a i „TE-KO Kostolac” sa druge strane, na ukupan iznos od 1.060 milijardi dolara ili 1.320 milijardi evra za realizaciju Paketa projekata. Predviđeno je da se odvija u dve faze.

Jovanović ističe da je pojedinačni Ugovorni sporazum za prvu fazu Paketa projekata zaključen 15. jula. Njegova vrednost je 344,63 miliona dolara i predviđa radove na revitalizaciji blokova B1 i B2, izgradnju novog sistema za odsumporavanje, kao i izgradnju pruge i luke. Cilj prve faze je produženje životnog veka postojećih blokova za narednih 15 do 20 godina, povećanje njihove postojeće snage za dodatnih oko 60 megavata i zaštita životne sredine u skladu sa evropskim direktivama kroz projekat odsumporavanja i rekonstrukciju elektrofiltera. Prošle godine je završena revitalizacija bloka B, a za 2014. se planira nastavak realizacije preostalih planiranih poslova.
– Upravni odbor JP EPS doneo je 5. novembra ove godine Odluku o zaključivanju ugovornog sporazuma za drugu fazu Projekta Termoelektrane „Kostolac B”. Predviđena je izgradnja novog bloka B3 od 350 megavata sa natkritičnim parametrima i proširenje proizvodnih kapaciteta kopa „Drmno”, sa devet na 12 miliona tona uglja godišnje – kaže Jovanović. – Tu odluku je potvrdila Vlada Srbije, a ugovor je potpisan 20. novembra. Ukupna vrednost investicije je 715,6 miliona dolara, a novi blok bi trebalo da bude na mreži krajem 2019. godine. Ugovor se odnosi na sprovođenje Sporazuma o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukture između Vlada Narodne Republike Kine i Srbije.

Direktor PD „TE-KO Kostolac” kaže da se najbitnije prednosti aranžmana sa Kinom ogledaju u tome da realizacija Paketa projekata predstavlja najneposredniju konkretizaciju Sporazuma o strateškom partnerstvu i Međudržavnom sporazumu o ekonomsko-tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukture, što je potpisano u avgustu 2009. godine. Time učvršćuje saradnja sa Kinom kao drugom najvećom svetskom ekonomijom.

Povoljni uslovi

Aranžman obezbeđuje veoma povoljne komercijalne uslove za srpsku stranu. S obzirom da je cena kineske opreme i radova veoma konkurentna u odnosu na cenu iste te opreme iz zapadnih zemalja. Cena je u proseku niža za oko 25 odsto – ukazuje Jovanović. – Aranžmanom koji predviđa učešće lokalne komponente do 49 odsto stvaraju se uslovi da se započne sa značajnim investicionim ciklusom u zemlji i omogući oživljavanje srpske elektro-mašinogradnje i građevinske industrije uz mogućnost rasta zaposlenosti.

Izvor; EPS Kwh

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: Vrednost uvoza struje od 1. do 19. jula dostigla 45 miliona evra

Vlada Srbije usvojila je nacionalni plan za energetiku i klimu koji predviđa da se do 2030. godine dobija 45 odsto električne energije iz obnovljivih izvora. Dok ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović govori da je snabdevanje strujom sasvim...

Srbija: Bez informacija o napretku u izradi Studije o upravljanju mineralnim resursima

Iako su po Ustavu Srbije i važećim zakonima geološka istraživanja i eksploatacija ruda poslovi od javnog, opšteg interesa, izvan vidokruga javnosti prošla je nezapaženo informacija o početku izrade Strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima Srbije od 2025. do...

Srbija: Ekološki rizici projekta litijuma kod Loznice veći od koristi

Ležište litijuma u zapadnoj Srbiji nije vredno eksploatacije zbog ekoloških rizika jer je jedino u svetu gde se planira vađenje litijuma u naseljenom i plodnom poljoprivrednom području, a što je najvažnije sigurno će uništiti jednu od samo tri vodonosive...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!