Reka Mlava iz dana u dan rasla i počela da plavi naselja i poljoprivredne površine u njenom gornjem toku na teritorijama opština Petrovac na Mlavi i Malo Crniće. Borba ljudi i mehanizacije protiv poplava. Odbranjeno i selo Drmno
U skladu sa najavom loših vremenskih prilika Republičkog Hidrometeorološkog zavoda Srbije, od 13. do 16. maja predviđene su vremenske nepogode praćene velikom količinom padavina, kao i moguće poplave. Dragan Jovanović, direktor PD „TE-KO Kostolac”, izdao je odmah naredbu da se preduzmu sve neophodne organizaciono-tehničke mere radi obezbeđenja kontinuiteta proizvodnje na površinskom kopu „Drmno” i u termoenergetskim postrojenjima.
Nakon toga izdao je i naredbu o formiranju radne grupe za praćenje stanja na terenu i za preduzimanje neophodnih mera. Koordinator radne grupe bio je Goran Horvat, direktor Direkcije za proizvodnju uglja.
Tokom kišnih dana proizvodnja na kopovima odvijala se otežano u skladu sa tehničkim mogućnostima, uz podizanje mera bezbednosti zaštite i zdravlja ljudi na najviši nivo. Dakle, ni jednog trenutka tokom kišnog perioda proizvodnja na kopu „Drmno” nije prekidana, a isto je bilo i u kapacitetima za proizvodnju električne energije. Uporedo su se pratili izveštaji o rastu reke Mlave, koja se nalazi u blizini rudarskih i termoenergetskih postrojenja kao i naseljenih mesta.
Izvesno je bilo da je reka Mlava iz dana u dan rasla i da je već počela da plavi naselja i poljoprivredne površine u njenom gornjem toku na teritorijama opština Petrovac na Mlavi i Malo Crniće.
U subotu 16. maja već je bilo izvesno da se velika naplavina vode kreće paralelno sa odbrambenim nasipom reke Mlave, koja na više mesta preliva i oštećuje odbrambeni nasip.
Zatvara se magistralni put Požarevac–Veliko Gradište, jer ogromna bujična voda preliva ovaj putni pravac i počinje da plavi prve objekte u Bratincu, neposredno uz put.
Zatvaraju se svi mogući prolazi i pokušava se da se voda već kod Bratinca na neki način kanališe i umiri kako bi se smanjile moguće posledice po stanovništvo i naselja na desnoj obali Mlave. Tokom tog dana intezivno se radi na utvrđivanju nasipa reke Mlave na njenim najslabijim i najnižim tačkama. U večernjim časovima pozvani su svi zaposleni da se hitno jave na odbranu energetskih objekata.
Započeto je utvrđivanje nasipa kod Bradarca, pa se radilo cele noći. Na terenu su radili zaposleni PD „TE-KO Kostolac”, pripadnici Vojske, MUP-a, radnici izdvojenih preduzeća, a posebno mehanizacija „Autotransporta”, kao i veliki broj građana koji su se angažovali na punjenju i postavljanju vreća sa peskom kako na delu odbrambenog nasipa u blizini manastira Rukumija, tako i oko trafopostrojenja termoelektrane „Drmno”.
Situacija veoma ozbiljna i kritična
Pristupa se definisanju planske strategije odbrane rudarskih i termoenergetskih kapaciteta, kao i sela Drmno, kineskog i radničkog naselja, koja se nalaze u neposrednoj blizini termoenergetskih postrojenja.
U večernjim satima na licu mesta kod manastira Rukumija bili su Aleksandar Antić, ministar za energetiku i rudarstvo, Veroljub Arsić potpredsednik Skupštine Srbije, Dragan Jovanović, direktor PD „TE-KO Kostolac”, sa svojim saradnicima. Štabu se priključuju predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, Sektora za vanredne situacije, „Srbijavoda” i drugi.
Nedelja se može označiti kao dan „D”. U ranim jutarnjim satima voda se iz starog korita reke Mlave preliva preko putnog pravca Drmno–Bradarac, a u međuvremenu je već ozbiljno nanela štetu uzvodno, meštanima Bratinaca i Maruljevaca.
Od trenutka kada je voda prešla tu saobraćajnicu i počela da se kreće duž spoljnog odlagališta površinskog kopa „Drmno” počinje i odlučujuća borba velikog broja ljudi i mehanizacije da se naplavina vode obuzda i ukroti kako je to strategijom i planom predviđeno.
Izgrađen je prvi odbrambeni bedem sa ciljem da se voda umiri, stvori mala akumulacija i da se dobije na vremenu da se izgradi drugi odbrambeni nasip od koga vodu treba skrenuti prema njenom starom koritu, a potom usmeriti preko puta prema desnoj strani nasipa reke Mlave. Mesto odbrane posećuje general Bratislav Dikić, koji preuzima rukovođenje operativnim timom za odbranu termoenergetskih postrojenja i kopa „Drmno”.
Posle izvesnog vremena voda probija prvi bedem i kreće se prema drugom odbrambenom zemljanom zidu. Duž bedema je i veliki broj teških mašina. Nasip ne sme da popusti dok voda ne skrene u željenom pravcu.
Jedan buldožer prelazi ispred nasipa kako bi trasirao put naplavini prema starom koritu. Dobar manevarski potez i voda kreće napravljenom trasom tačno tamo gde je i zamišljeno. Sledi prokopavanje puta Drmno–Bradarac, kako bi se voda propustila u njive duž desnog mlavskog odbrambenog nasipa.
Dok se na ovom delu nekonstrolisana bujica kroti, niže oko zaobilaznice koja vodi pored sela Drmno, duž puta Stari Kostolac–Drmno intenzivno se učvršćuju i podižu novi zemljani bedemi koji treba da zaustave i smire vodu u jednu veliku akumulaciju.
Odatle će se već postojećim obodnim kanalom izgrađenim ispred termoelektrane Drmno voda kontrolisano propuštati i dovoditi do crpnog postrojenja snage 3 puta 0,7 kubika u sekundi i prepumpati ponovo u korito Mlave.
Stižu pumpe
U ponedeljak, 18. maja, već u ranim jutarnjim časovima sledi montiranje još 10 mobilnih crpnih postrojenja. Razvlači se šestokilovoltni kabl, prenose se i montiraju dve trafostanice. Elektroslužba veoma brzo obezbeđuje uslove za priključenje pumpnih postrojenja.
Na scenu stupaju zaposleni PD „Georad” koji povezuju pumpe kako bi se ubrzalo iscrpljivanje vode i uspostavio balans između punjenja dovodnih kanala i njihovog pražnjenja. Situacija je pod kontrolom ali i dalje neizvesna.
Sve pumpe rade. Meri se visina vodenog stuba u kanalu. I posle nekoliko sati situacija je bila ista ili malo lošija jer se uočava veći dotok vode. U ponedeljak predveče stižu specijalne ekipe iz Češke sa crpnim postrojenjem velike snage i iz Republike Francuske sa osam pumpnih postrojenja.
Veoma brzo se postavljaju. Dubina vode je već 1,5 metara u veštačkoj akumulaciji koja se nalazila desno od starokostolačkog mosta. Ubrzo je počelo ispumpavanje vode i iz veštačke akumulacije.
Dan kasnije stižu i nemački spasilački timovi sa četiri pumpe velikog kapaciteta i postavljaju ih na početak dovodnog kanala. U tom trenutku bilo je izvesno da su instalirana reprektabilna postrojenja za prepumpavanje vode i ostaje samo da se sačeka krajnji ishod. A to je da li će voda u delu kod termoelektrane početi da opada.
U utorak je probijen i deo nasipa na reci Mlavi tako da je vodena naplavina mogla da se ulije u reku, što je smanjilo dotok prema pumpnim postrojenjima.
U sredu, 21. maja, nivo vode u odvodnom kanalu počeo je značajno da opada što je bio jasan znak da nema više dotoka vode i opasnosti.
U petak je češki tim za vanredne situacije počeo da se pakuje i napušta ugroženu lokaciju sa koje je delovao, a za njima krenuli su i nemački specijalizovani timovi. Vest da je vezan sistem kojim se transportuje ugalj prema termoenergetskim postrojenjima u Kostolcu praktično je označila da je situacija normalizovana i da je bitka sa poplavom dobijena bez posledica za branjene ciljeve.
Ljudi su uspeli da obuzdaju nekontrolisanu vodu velikim znanjem i ogromnim naporima. Niko se u ovoj akciji nije štedeo. Niti ljudi koji su rukovodili akcijom niti oni koji su je tehnički sprovodili na terenu.
Jurili su kamioni PD „Autotransport”, majstorstvo su pokazali rukovaoci pomoćne mehanizacije angažovani na buldožerima, rovokopačima, ultama, skipovima, dizalicama… Svoj maksimalni doprinos dali su i zaposleni iz „Georada”, „Kostolac usluge”, RIA i veliki broj građana Kostolca, Požarevca i okolnih naseljenih mesta, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Sektora za vanredne situacije, Vojske Srbije, „Srbijavoda” i svih drugih subjekata.
Ništa ne bi bilo bez onih koji su pružali logističku podršku u dovođenju i razvođenju ljudi, raznošenju i spremanju hrane, kao i svih drugih koji su svesni značaja termoenergetskih i rudarskih kapaciteta, kako za državu Srbiju, tako i za Braničevski okrug Požarevca i opštinu Kostolac. Ne preostaje ništa drugo osim: „Bravo ljudi !”
Bespoštedna borba ljudi i mašina
Sa kakvom vodenom stihijom su se borili ljudi da bi sačuvali termoenergetska i rudarska postrojenja, selo Drmno, radničko i kinesko naselje, najbolje govori izveštaj koji je predstavio Goran Stojanović, zamenik načelnika Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije, na konferenciji za novinare.
– Količina vode koja se kretala slivom reke Mlave, dugim oko 160 kilometara, iznosila je 82 miliona kubika. Ovako veliku količinu vode postojeći vodotok nije mogao da primi, pa je došlo do prelivanja nasipa i izlivanja vode van njenog korita tako da svi pokušaji ljudi iz „Srbijavoda” da spasu šta se spasiti može nije urodio plodom – rekao je Stojanović.
U tehničkom sprovođenju plana odbrane definisanih ciljeva učestvovalo je 500 dobrovoljaca, 80 vojnika, 10 vatrogasaca i 40 policajaca, odnosno ukupno 630 ljudi.
– Radilo se veoma brzo i dimanično i danju i noću i možemo da se pohvalimo da nemamo registrovanu nijednu ogrebotinu, ni povredu. Od radnih mašina na terenu je stalno bilo angažovano: 34 kamiona, sedam velikih buldožera, sedam utovarnih lopata, tri skipa i tri rovokopača – kažu u „TE-KO Kostolac”. – Sve operativne akcije trebalo je dobro sinhronizovati i organizovati da bi mogli poslati izveštaj nadležnima: „Termoelektrana je spasena”.
Prebačeno oko dva miliona kubika vode u Mlavu
Sa instalisanim pumpnim postrojenjima angažovanim na ispumpavanju vode u Mlavu je prebacivano između 13.000 i 15.000 kubika vode na sat, a za četiri dana prepumpano je između 1,5 do 2 miliona kubika izlivene vode.
Izvor EPS Kwh