Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Ljiljana Hadžibabić, član...

Srbija:Ljiljana Hadžibabić, član Saveta Agencije za energetiku Srbije, Kupci ostali na rezervnom snabdevanju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Jedni se nisu blagovremeno informisali, a neki su propustili da na vreme pokrenu proceduru javne nabavke. – Za funkcionisanje tržišta najvažnija je, ipak, spremnost operatora prenosnog i distributivnog sistema

Početkom ove godine krenula je druga faza liberalizacije tržišta električne energije u Srbiji. Oni koji su s prvim danom ove godine izgubili pravo na javno snabdevanje nisu, međutim, pohitali da do kraja 2013. odaberu svog snabdevača i ugovore nabavku na vreme. Zato je mnogima kao jedina mogućnost preostalo skupo i vremenski ograničeno rezervno snabdevanje.

To je ono što je obeležilo nastavak otvaranja tržišta električne energije u Srbiji. O tome zašto je to tako, čemu su se nadali kupci, a čemu trgovci i ko se bolje pripremio za učešće na tržištu, razgovarali smo sa Ljiljanom Hadžibabić, članom Saveta Agencije za energetiku Republike Srbije.

Kako se u Agenciji ocenjuje početak druge faze liberalizacije, stiže li vam mnogo pitanja od učesnika na tržištu?

Prema odluci Agencije za energetiku iz 2008, svi kupci električne energije u Srbiji već šest godina imaju pravo da se snabdevaju na slobodnom tržištu osim domaćinstava, koja će, prema novom Nacrtu zakona o energetici koji je već prošao javnu raspravu, to pravo dobiti 1. jula ove godine. To su zakonska rešenja. Praksa je nešto drukčija. Zbog niske regulisane cene struje u Srbiji, niko nije iskazivao interesovanje za slobodno tržište. Zato su Zakonom iz 2011. ograničena prava na regulisano javno snabdevanje, čime je definisana i dinamika obaveznog otvaranja tržišta električne energije.

Tako, od 1. januara ove godine, samo domaćinstva i mali kupci imaju pravo na javno snabdevanje, dok je ostalih 3.200 kupaca priključenih na distributivni sistem do Nove godine moralo da sklopi ugovor o snabdevanju sa snabdevačem na slobodnom tržištu. Prema informacijama od operatora prenosnog i distributivnih sistema, koji imaju najbolji uvid, veliki broj tih kupaca nije blagovremeno ugovorio snabdevanje. Deo njih se nije dovoljno informisao o mogućnostima i posledicama, a deo nije na vreme pokrenuo proceduru za javnu nabavku.

Ko je upućeniji: trgovci ili kupci i kako vidite ulogu „EPS Snabdevanja” u ovom početnom periodu?

Najbolje su upućeni snabdevači i oni kupci – strane kompanije, koji već imaju iskustva s nabavkom električne energije u drugim zemljama. Od 72 licencirana snabdevača, tek je mali broj njih iskazao interesovanje za snabdevanje krajnjih kupaca. Oni se uglavnom bave trgovinom na veliko, prenose energiju ili trguju međusobno na teritoriji Srbije. Samo tri, četiri snabdevača sklopilo je ugovore sa po dva, tri krajnja kupca, a sve ostale ugovore potpisalo je „EPS Snabdevanje“. Znamo da su kupci tražili ponude od više snabdevača, a neki i od svih, tako da je očito da se „EPS Snabdevanje“ potrudilo da ponuđenom cenom bude atraktivnije od drugih snabdevača na tržištu.

Čini se, takođe, da deo snabdevača čeka da vidi kako će proći ova, pa njihovo uključenje očekujemo tek naredne godine. Za funkcionisanje tržišta, međutim, najvažnija je spremnost operatora. Operator prenosnog sistema potpuno je spreman, jer je prošao temeljnu obuku i stekao iskustvo u prethodnoj godini sa kupcima na visokom naponu. On sada pomaže distributerima, koji razumeju šta su im dužnosti, ali kako deo ovih poslova nikada nisu radili, potreban im je period uhodavanja.

Da li su kupci odabrali rezervno snabdevanje zato što im više odgovara ili stoga što se niko nije dobro pripremio za kupovinu/prodaju na tržištu?

Rezervno snabdevanje je nužna opcija za kupca bez snabdevača. Ono je skupo i ograničeno na 60 dana. Nakon tog roka, ako kupac i dalje nema ugovor sa snabdevačem, operator mreže je, po Zakonu, dužan da mu obustavi isporuku električne energije, jer niko za njega ne proizvodi energiju.

Izgleda da se posebno nije snašao javni sektor – lokalne samouprave, škole, fakulteti, zdravstvene i socijalne ustanove. Da li svako od njih treba da raspiše javni tender za nabavku električne energije?

Trebalo bi da je javni sektor bolje od ostalih informisan o novim zakonskim obavezama. Kupci mogu da se udružuju u nabavci, jer će za veću količinu dobiti bolje uslove i bilo bi dobro da ih osnivač u tome organizuje.

Ko je pozvan da uputi najširi krug kupaca u njihova prava i afirmiše nova zakonska rešenja?

Kupce su podučavali EPS, državni organi, mediji i stručna javnost, ali nedovoljno. EPS je organizovao seminar za Asocijaciju medija. Privredna komora Srbije je, u saradnji za regionalnim privrednim komorama, održala osam tribina širom Srbije, na kojima je bilo oko hiljadu učesnika. Prezentacije o najvažnijim aspektima otvaranja tržišta imali su Komora, Agencija, operatori distributivnog sistema i neki snabdevači. I pored toga, nenaviknutima na tržišne uslove ostale su nejasnoće. Nekima nije bio jasan ni  predmet nabavke, a mnogi su verovali da sa snabdevačem treba da pregovaraju i o kvalitetu električne energije i pouzdanosti napajanja, na šta snabdevač ne može nikako da utiče. Za kvalitet električne energije i uslugu isporuke odgovoran je operator mreže na koju je kupac priključen, a snabdevač samo obezbeđuje potrebnu količinu električne energije i pokriva troškove balansiranja, odnosno odstupanja od najavljene potrošnje.

Zbog čega je potrebna takva podela uloga između snabdevača i operatora mreže i kako je to do sada funkcionisalo?

Proces proizvodnje, prenosa, distribucije, merenja i obračuna je uvek bio isti, ali se ranije odvijao unutar vertikalno integrisanog EPS-a. Iako se tačno znala unutrašnja raspodela posla, ona nije bila poznata niti interesantna kupcima. Od 2005, operatori prenosnog i distributivnih sistema odvojeni su kao posebna pravna lica da bi, kao prirodni monopol, omogućili slobodan pristup svim učesnicima na tržištu, pod istim uslovima. Tržište bi trebalo da omogući da se u izgradnju novih kapaciteta ulaže tamo gde je najpovoljnije, kao i cenu energije koja je rezultat ponude i tražnje, a ne monopolskog položaja. Snabdevači će se, u uslovima međusobne konkurencije, truditi da energiju nabave blagovremeno i pod što povoljnijim uslovima, a regulisani mrežni sistemi, koji su prirodni monopol, da uspostavljaju standarde za usluge koje operator mora da pruža korisnicima u pogledu vremena potrebnog za priključenje, kvaliteta električne energije, napona, broja i trajanja kvarova u mreži, odgovora na pritužbe korisnika sistema itd.

Bila je vest dana da je lokalna samouprava Žitišta pravovremeno raspisala tender za nabavku električne energije za javno osvetljenje i  ugovorila tu nabavku. Beograd, međutim, nije. Može li glavni grad da ostane u mraku ako ne sprovede tender ni za dva meseca?

Mislim da bi trebalo odmah sada rešavati problem koji će nastati 1. marta, kada istekne rezervno snabdevanje. Prema Zakonu, svako ko ne bude imao snabdevača moraće da bude isključen. Nadležna ministarstva bi, s obzirom na ograničenja u planiranju potrošnje i neophodnost dugoročnih, kratkoročnih i dnevnih  nabavki, morala realnije da sagledaju uslove za javnu nabavku električne energije, kao i da utvrde u kojim slučajevima je javna nabavka celishodna i sprovodljiva, pa da se onda kao takva precizira propisima.

Nedavno ste govorili da se smanjenje cene struje u Srbiji može očekivati tek kada regulisana cena stigne do realne.
Planirano je da u roku od tri godine regulisana cena dostigne nivo koji obezbeđuje primereni profit i realnu mogućnost investiranja. Tada će snabdevači moći da se takmiče s javnim snabdevačem, pa će i domaćinstva i mali kupci moći da nađu jeftiniju ponudu. Zasada, samo pojedine grupe kupaca mogu dobiti povoljniju ponudu, prvenstveno oni koji imaju ravnomernu ili predvidivu potrošnju, a redovno plaćaju. Snabdevači nemaju obavezu da snabdevaju kupce koji nemaju pravo na regulisano javno snabdevanje. Takvu obavezu ima samo rezervni snabdevač, i to u ograničenom periodu. U Hrvatskoj je prošle godine došlo do smanjenja cene zahvaljujući tržišnoj utakmici, ali cena električne energije je bila dvostruko veća nego u Srbiji.

Nema odlaganja rokova

Smatrate li da Zakon o energetici nije dovoljno jasan ili se zatajilo kod drugih akata kojima se reguliše tržište?

Zakon o energetici je jasan, dinamika otvaranja tržišta je precizno propisana, svi podzakonski akti su doneti i kupci odavno znaju da moraju na slobodno tržište. Ovde je reč o strahu potrošača od preuzimanja odgovornosti za nabavku i od povećanja troškova za električnu energiju. Na svakom skupu koji je organizovan radi objašnjenja šta sledi i šta bi kupci trebalo da preduzmu da bi se bolje pripremili i zaštitili, njihov prvi predlog bio je: „To treba odložiti.” Prethodno nisu sagledali ni šta sve treba da preduzmu, ni koliko im je vremena potrebno. Za državne organe, odlaganje nikada nije bilo opcija, a i uverena sam da se situacija ne bi poboljšala pomeranjem rokova. Razumljivo je da kupci žele što nižu cenu energije, ali to nije dobro za opšti privredni razvoj, jer energije u narednom periodu neće biti dovoljno, ukoliko joj cena ne bude realna – istakla je Ljiljana Hadžibabić.

Izvor KWH EPS

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte i TTF gasa skaču usled tenzija na Bliskom istoku i zabrinutosti oko snabdevanja

Fjučersi na Brent naftu za naredni mesec na ICE tržištu zabeležili su najnižu nedeljnu cenu poravnanja od 66,87 dolara po barelu u utorak, 10. juna. Tokom većine sesija druge nedelje juna, cene su se kretale ispod 70 dolara po...

Evropa: Potrošnja električne energije raste u većini tržišta uz porast temperatura početkom juna 2025. godine

U drugoj nedelji juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Italija je zabeležila najveći porast od 12%, što je rezultat oporavka potrošnje nakon praznika Dana Republike 2. juna. Francuska je...

Rekordni rast solarne energije i različiti trendovi vetra obeležili početak juna na evropskim energetskim tržištima

Tokom nedelje od 9. juna, proizvodnja solarne fotonaponske energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u odnosu na prethodnu nedelju. Nemačka je zabeležila najveći rast od 41%, zatim Francuska sa 38% povećanja. Proizvodnja u Italiji porasla je za...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!