NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Hoće li EPS...

Srbija:Hoće li EPS biti prodat Nemcima?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Spekulacije o tome da se određeni lobiji zalažu za privatizaciju Elektroprivrede Srbije, nastavljaju se ovih dana, piše Danas.

Naime, spekuliše se da je nemački elektroenergetski gigant RVE spreman da plati nekoliko milijardi evra kako bi postao vlasnik tog preduzeća.

Pretpostavlja se, dalje, da je pozivajući premijera Aleksandra Vučića, nemačka kancelarka Angela Merkel želela da razgovara i o toj mogućnosti.

Treba podsetiti i na to da je premijer u ekspozeu takođe nagovestio mogućnost prodaje manjinskog dela EPS-a strateškom partneru. Kako Danas nezvanično saznaje, u vrhu države i u EPS-u postoje dve „škole mišljenja“, od kojih je jedna za privatizaciju, a druga protiv prodaje tog velikog državnog preduzeća. I jedini i drugi su za pronalaženje strateškog partnera iz inostranstva, ali imaju različite poglede kakva treba da bude njegova uloga.

Jedna struja smatra da EPS treba privatizovati i da strateški partner treba da postane vlasnik manjinskog dela kompanije, ali da ima glavnokomandujuću ulogu prilikom odlučivanja. Druga struja je izričito protiv privatizacije kao „porodičnog srebra“, a ulogu strateškog partnera vidi kao finansijera i vlasnika novih proizvodnih postrojenja koja bi u saradnji sa EPS-om bila izgrađena na teritoriji Srbije.

Upravo u ovom trenutku se između te dve struje vodi borba za zauzimanje ključnih pozicija u tom javnom preduzeću. Stručna javnost pak smatra da i jedna i druga varijanta imaju svoje dobre, ali i loše strane.

„Razmišljanja o prodaji EPS-a se ne javljaju zato što je situacija u preduzeću loša. Naprotiv, EPS ima velike potencijale i u veoma je dobrom stanju. Razmišljanja o eventualnoj promeni javljaju se samo zato što je ekonomska situacija u državi teška i što treba popunjavati rupe koje postoje u budžetu. Prodaja tog vrednog preduzeća je upravo jedan od načina za punjenje budžeta“, kaže za Danas Slobodan Ružić, direktor kompanije Enerdži sejving grup.

Prema njegovim rečima, ima dosta razloga zašto bi EPS trebalo da nastavi da funkcioniše kao državno preduzeće.

„Ako bi ostao u vlasništvu države, bila bi ostvarena stabilnost elektroenergetskog sistema Srbije. Naime, proizvodnja, postrojenja i rudnici ne bi prešli u privatne ruke, odnosno kao državna svojina bi i dalje bili u vlasništvu građana Srbije. Ono što je za potrošače najvažnije, cene struje bi svakako bile niže nego da EPS pređe u vlasništvo privatne firme.

U slučaju privatizacije cena električne energije bi mogla da postane spekulativna. Često se dešava da tržišna cena struje nije realna već spekulativna, a to nije dobro kako za potrošače, tako i objektivno gledano. Pre desetak godine Sjedinjene Američke Države su se suočile sa problemom spekulativnih cena struje koje su bile nerealno visoke. Kada se sve to uzme u obzir, prodaja EPS-a nije baš dobro rešenje“, objašnjava Ružić.

S druge strane, nastavlja sagovornik Danasa, privatizacija bi obezbedila bolje upravljanje preduzećem.

„Država je dugogodišnjim postavljanjem nekvalifikovanog menadžmenta svela taj važan segment za funkcionisanje svake kompanije na najniži nivo. Na tom planu su u EPS-u nužne promene koje bi strani strateški partner sigurno doneo.

S obzirom na to da se država pokazala kao veoma loš upravljač, bilo bi dobro da neka druga institucija, makar i strana, preuzme rukovođenje kompanijom, odnosno postavi svoj profesionalni menadžment“, zaključuje sagovornik lista Danas.

Izvor Danas

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Mađarska premija na cenu električne energije raste dok slabiji vetar povećava uvoz i cene u Jugoistočnoj Evropi

Cene električne energije na tržištu dan-unapred porasle su u većem delu Jugoistočne Evrope za isporuku u petak, dok je slabija proizvodnja iz vetra povećala potrebe regiona za uvozom, dodatno proširivši premiju Mađarske u odnosu na Nemačku uprkos snažnijoj solarnoj...

CBAM preusmerava trgovinu električnom energijom sa Zapadnog Balkana ka Srbiji i Ukrajini

EU Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) doprinosi preusmeravanju tokova električne energije na Zapadnom Balkanu, jačajući poziciju Srbije kao severnog tranzitnog čvorišta, dok se istovremeno smanjuje trgovina na nekoliko tradicionalnih ruta ka Evropskoj uniji. Promena je postala izraženija u drugom...

Izmenjena pravila CBAM-a mogla bi ponovo otvoriti tržište EU za obnovljivu električnu energiju sa Balkana

Predložene izmene EU Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) mogle bi proizvođačima energije iz obnovljivih izvora na Zapadnom Balkanu da otvore praktičniji put ka evropskim tržištima električne energije, rešavajući pravila koja trenutno otežavaju vetroparkovima, solarnim elektranama i hidroelektranama da...
Supported byClarion Owners Engineers