Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSpecijaliSrbija: Izveštaj o...

Srbija: Izveštaj o radu Agencije za energetiku za 2014.godinu – Izveštajo stanju o energetskom sektoru Srbije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

Električna energija

U Izveštaju Agenciju za energetiku Srbije (AERS) za 2014.navodi se da je proizvodnja električne energije u Srbiji iznosila 28,1 TWh, što je za 1,5 odsto manje od proizvodnjeu 2013, kada je ostvarena maksimalna proizvodnja od blizu 37,5 TWh (za oko 30 odsto više nego 2000. godine), prenosi sajt serbia-energy.eu

Smanjenje proizvodnje u 2014.rezultat je ograničene eksploatacije uglja zbog poplava u maju 2014.Termoelektrane su proizvele za 23 odsto manje električne energije nego u prethodnoj godini.

Proizvodnja malih elektrana bila je 2,5 puta veća nego u 2013.što je pored priključenja novih elektrana i povoljnih hidroloških uslova, posledica razgraničenja prenosne i distributivne mreže.

Uvoz EPS-a je iznosio 246 GWh i porastao je 4,4 puta u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupna ostvarena proizvodnja u Srbiji iznosila je 32.151 GWh. Od toga, termoelektrane na ugalj su proizvele 63,6 odsto, hidroelektrane 35,4 odsto, TE-TO 0,2 odsto i male elektrane 0,8 odsto.

Podaci o prenetoj električnoj energiji pokazuju da je preneto 6,2 odsto manje električne energije, što je takođe posledica manje proizvodnje u elektranama EPS zbog poplava. Preko prenosnog sistema, uključujući Kosovo, preneto je 44.157 GWh, od čega je 36.832 GWh proizvedeno u elektranam priključenim na prenosni sistem, a 7.325 GWh je preuzeto iz susednih sistema.

Gubici električne energije u prenosnoj mreži smanjeni su od 2005. sa 3,38 odsto na 2,44 odsto u 2014.

Srbija se graniči sa osam zemalja i ima 11 interkonektivnih vodova (400 kV i 220 kV). JP EMS i susedni operatori prenosnih sistema raspolažu sa po 50 procenata neto prenosnog kapaciteta na interkonektorima, osim na srpsko-mađarskoj, srpsko-rumunskoj, srpsko-bugarskoj i srpsko-hrvatskoj granici, na kojima su organizovane zajedničke eksplicitne aukcije za dodelu 100 procenata raspoloživog kapaciteta.

Sporazumom sa operatorom prenosnog sistema Bosne i Hercegovine NOS BiH, definisano je da u 2015. EMS organizuje dugoročne aukcije za dodelu 100 procenata raspoloživog kapaciteta (godišnje i mesečne aukcije) a da NOS BiH dodeljuje raspoloživi kapacitet na dnevnom i unutardnevnom nivou.

Do 2013.svi krajnji kupci su nabavljali električnu energiju po regulisanim cenama. Od početka 2014.pravo na javno snabdevanje imaju samo domaćinstva i mali kupci, dok ostali kupci električnu energiju nabavljaju po tržišnim cenama.

Tržišna odnosna veleprodajna cena utvrđuje se na osnovu kretanja tzv.“fjučersa“ na okolnim berzama za narednu godinu i ne uključuje troškove prenosa odnosno distribucije. Ova cena se na Lajpciškoj berzi (EEX) kretala od 39,06 evra po MWH, na mađarskoj berzi (HUPX) urasponu od 44,26 do 57,85 evra po MWh.

Veleprodajna cena električne energije za javno snabdevanje u 2013. U Srbiji iznosila je 28,85 evra po MWh.

Trenutni nivo regulisanih cena električne energije ne omogućava održivi razvoj elektroenergetskog sektora,jer ne obezbeđuje sredstva za investicije, destimulativno deluje na potencijalne investitore i energetsku efikanost.

Kada se pogleda uporedni prikaz cena električne energije za kupce iz kategorije domaćinstva i industrija u Srbiji, zemljama regiona i EU, cene u Srbiji su bile najniže za obe kategorije kupaca. Podaci pokazuju da su u Srbiji takođe najniže cene pristupa prenosnoj i distributivnoj mreži.

Uzimajući o obzir paritet kupovne moći, cena električne energije za domaćinstva u Beogradu nije najniža u poređenju sa drugim glavnim gradovima u evropskim državama, već zauzima treće mesto iza Helinkija i Stokholma.

Tržište električne energije u Srbiji sastoji se od:

1. Bilateralnog tržišta

2. Balansnog tržišta i

3. Organizovanog tržišta

Na bilateralnom tržištu se odvija kupovina i prodaja električne energije direktno između učesnika na tržištu. Na veleprodajnom bilateralnom tržištu učesnici su trgovali električnom energijom po slobodnim cenama i to tržište je 2014.bilo bazirano na trgovini između snabdevača jer značajni nezavisni proizvođači ne postoje. Aktivnost snabdevača je bila najizraženija u domenu prekogranične razmene, uglavnom za potrebe tranzita kroz Srbiju, kao i za potrebe uvoza i izvoza. Tokom 2014. uvoz je bio znatno veći od izvoza.

S druge strane, na maloprodajnom bilateralnom tržištu, snabdevanje se odvijalo po regulisanim i slobodnim cenama, jer su svi osim domaćinstava i malih kupaca električnu energiju morali da kupuju na slobodnom tržištu.

Kao opeprator prenosnog sistema JP EMS je odgovoran za balansiranje sistema i obezbeđivanje sistemskih usluga.

Administriranje organizovanog tržišta i njegovo povezivanje sa tržištima susednih zemalja, u skladu sa zakonom, obavlja operator tržišta, prenosi sajt serbia-energy.eu

Izvor; Serbia Energy

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

IAEA nudi podršku Srbiji za jačanje kapaciteta u oblasti nuklearne energije i unapređenje nacionalnih programa

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izrazila je spremnost da u potpunosti podrži srpske institucije u jačanju nacionalnih kapaciteta i unapređenju nuklearnih stručnosti u cilju podrške razvoju energetike. Ovu posvećenost prenela je srpskoj Direkciji za radiološku i nuklearnu sigurnost...

Rumunija: EIB investira 30 miliona evra u vetroelektranu Pestera II kako bi povećala obnovljive izvore energije i energetsku sigurnost

Evropska investiciona banka (EIB) dodeljuje do 30 miliona evra za podršku velikom projektu energije vetra u Rumuniji, čime se jača prelazak zemlje na obnovljive izvore energije i povećava njena energetska nezavisnost. Ova investicija će pomoći u razvoju druge kopnene...

Crna Gora: EPCG raspisuje tender za nabavku solarnih panela za proširenje solarne elektrane Kapino Polje L1

Crnogorski državna elektroenergetska kompanija EPCG raspisala je javni poziv za nabavku solarnih panela za solarni park Kapino Polje L1 u blizini Nikšića. Projekat podrazumeva nabavku 8.625 fotonaponskih modula, svaki sa kapacitetom od 580 W, čime će ukupan kapacitet elektrane...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!