Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Srbija ima šansu da postane veliki izvoznik energije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Ambasador Ruske Federacije u Beogradu Aleksandar Konuzin izjavio je sinoć da Srbija ima šansu da postane veliki izvoznik energije u regionu i van njega, i saglasio se sa stavom da jačanje ekonomske saradnje Srbije i Rusije približava našu zemlju Evropskoj uniji.

Konuzin je na sastanku Društva lobista Srbije rekao da je, osim izgradnje magistralnog gasovoda Južni tok kroz Srbiju, Rusija zainteresovana i za saradnju u drugim oblastima energetike, što našu zemlju može da dovede u poziciju velikog izvoznika.

Ističući da su velike zapadne kompanije zainteresovane za realizaciju projekata u Srbiji u kojima Rusija može da pomogne svojim investicijama, Konuzin je dodao da je to način da se Srbija približi i Rusiji i EU.

On je naglasio da Srbija mora da jača regionalnu saradnju, po čemu zaostaje za jednom Slovenijom, koja je shvatila značaj i zato sve više unapređuje saradnju među različitim regionaima.

Konuzin je napomenuo da je u proteklih nekoliko godina trgovinska razmena dve zemlje, a pogotovo izvoz u Rusiju iz Srbije povećan za nekoliko puta.

Predsednik kompanije „ABS elektro“ Nenad Popović, koji dugi niz godina radi sa svojom firmom na tržištu Rusije, takođe je istakao da saradnja sa Rusijom Srbiju približava EU jer ukoliko bi trgovinsku razmenu sa ruskim tržištem povećali dva do tri puta, imali bismo mnogo razvijenije odnose sa EU.

Prema njegovoj oceni, Srbija koristi Sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom ispod pet odsto, što je nedovoljno, i ne shvata da je u povlašćenom položaju sa Rusijom.

Trenutno, prema Sporazumu o slobodnoj trgovini Srbiji je na raspolaganju ogromno tržište od oko 250 miliona potrošača koje pored Rusije obuhvata Kazahstan i Belorusiju, a od 2014. godine i Ukrajinu, što je praktično teritorija bivšeg Sovjetskog Saveza.

Popović je podsetio da je nekadašnja Jugoslavija 25 odsto svog izvoza realizovala na tržište SSSR-a, u čemu je Srbija učestvovala sa 40 odsto.

Govoreći o sadašnjoj situaciji, Popović je rekao da država mora da bude mnogo angažovanija da bi pomogla u realizaciji ekonomske saradnje sa Rusijom, iako su nam politički odnosi na najvišem mogućem nivou.

Srbija bi trebalo da osnuje banku u Rusiji koja bi pomagala srpski izvoz u tu zemlju ili da oformi mešovitu srpsko-rusku banku, zatim da pomogne učešće domaćih firmi na sajamskim manifestacijama u Rusiju i da obrati mnogo više pažnje na uspostavljanje veza sa gubernatorima i predsednicima ruskih republika, kako bi se pospešila ekonomska saradnja.

Popović je naveo da jedna Austrija ima 30 predstavništava u Ruskoj Federaciji, a da bi Srbija mogla da se bazira na oko 20, što bi doprinelo da se ojačaju ekonomske veze dve zemlje.

Izvor tanjug.rs

 

 

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

„Mapa energetike Balkana 2035: Kako nuklearno pitanje Srbije menja regionalne saveze i prekogranične tokove struje“

Balkanska energetska mapa danas izgleda poput slagalice koja se tek počinje slagati. Vetar sa Karpata, hidroenergija iz Dinarida, termoenergetika iz Srbije i Bosne i Hercegovine, plinski koridori iz Turske i Grčke, interkonektori koji se prepliću između zemalja — sve...

„Problemi balansiranja u Srbiji: Kada hidroelektrane više nisu dovoljne, a ugalj više ne može da popuni prazninu“

Srpski elektroenergetski sistem danas ne određuje njegova ukupna instalisana snaga, niti brzina rasta obnovljivih izvora, niti rasprave o nuklearnim postrojenjima koje se vode na političkom i stručnom nivou. Suštinska odrednica njegove sudbine u narednim godinama je balansiranje — sposobnost...

„Vetаr bez žica: Tiha kriza ograničavanja obnovljive energije u Vojvodini“

Severne ravnice Srbije poslednjih godina postale su simbol energetske tranzicije. Preko plodnih njiva Vojvodine niču visoki stubovi vetroturbina, koje svojom geometrijom i tisinom dominiraju horizontom. Za spoljnog posmatrača, to je slika modernizacije – region koji je decenijama bio okosnica...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!