Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Energotehnika-Južna Bačka...

Srbija: Energotehnika-Južna Bačka uspesno zavrsila energanu za RTBor

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

U ovoj visokoautomaziovanoj fabrici će se od viška vodene pare proizvoditi ekološka „zelena“ struja, a kapacitet je dovoljan da „pokrije“ četvrtinu troškova električne energije neophodne za rad nove topionice i fabrike sumporne kiseline. – Proizvodićemo oko 14,5 GWh električne energije godišnje, a ako se uzme u obzir cena struje koju RTB sada plaća snabdevaču, ušteda je oko milion evra godišnje, kaže u intervjuu za „Kolektiv“ prvi čovek novosadske kompanije.

Otkada se Rudarsko-topioničarski basen Bor obavezao da, u sklopu projekta „Rekonstrukcija topionice i izgradnja nove fabrike sumporne kiseline“, obezbedi snabdevanje novih procesa električnom energijom i energofluidima, ali i da izgradi postrojenje za tretman otpadnih voda, flotiranje šljake i iskorišćenje toplotne energije vodene pare koja će se dobijati iz novih procesa, prošlo je tačno godinu dana. Ugovor o izgradnji nove Energane – najvećeg postrojenja takve vrste u regionu koje će proizvoditi električnu energiju iz obnovljivih izvora – potpisan je u martu 2014., a tada se novosadska „Energotehnika-Južna Bačka“, firma koja je pobedila na tenderu jer je dala najpovoljniju cenu, uslove finansiranja i najkraći rok izgradnje, obavezala da će posao vredan 5,7 miliona evra obaviti za godinu dana. Godina je prošla, iz nove topionice će uskoro poteći prvi bakar, a nova Energana, prema rečima vlasnika ove novosadske firme Dragoljuba Zbiljića, spremno čeka njen start.

Intervju: Dragoljub Zbiljić, vlasnik „Energotehnike Južna Bačka“ iz Novog Sada-Dinamika izgradnje Energane i njeno puštanje u rad u potpunosti je usklađeno sa izgradnjom nove topionice. Postrojenje je izgrađeno u maksimalno kratkom roku i biće spremno za rad u narednih mesec dana – kaže Zbiljić na početku razgovora za „Kolektiv“.

S obzirom na to da je nova Energana morala da „isprati“ jednu modernu, svetsku tehnologiju topljenja, šta je obeležilo njenu izgradnju?

Energana je praktično izgrađena za nepunih godinu dana. U tom periodu bilo je potrebno izraditi tehničku dokumentaciju, obaviti odabir opreme i kompletan inženjering i izgraditi moderno postrojenje, pustiti ga u rad i dokazati garantovane parametre. Reč je, dakle, o visokoautomatizovanoj fabrici koju smo uradili po principu „ključ u ruke“.

Koji su ključni agregati i sistemi Energane i kakvu oni imaju ulogu u tehnološkoj šemi nove topionice?

„Srce“ Energane predstavlja SIEMENS-ova parna turbina kapaciteta 1,7 megavata, a „aorte“ su cevovodi visokog pritiska za dovod pregrejane pare sa tri kotla utilizatora iz nove topionice. Vodena para koja predstavlja višak u tehnološkom procesu novog pirometalurškog postrojenja se pod pritiskom dovodi na parnu turbinu i na taj način se, preko generatora, proizvodi električna energija. Takođe, projekat podrazumeva i izgradnju sistema za demineralizaciju vode, kao i postrojenja za proizvodnju tehnološke vode kapaciteta 120 metara kubnih na sat.

Od viška pare u Energani proizvodiće se, dakle, električna energija. O kojim količinama je reč i šta će to značiti u kontekstu ukupnih potreba i troškova nove topionice?

Da, umesto da se baca, iz viška vodene pare proizvodićemo ekološku „zelenu“ struju, a kapacitet Energane može da „pokrije“ četvrtinu troškova električne energije neophodne za rad nove topionice i fabrike sumporne kiseline. Proizvodićemo oko 14,5 GWh električne energije godišnje, a ako se uzme u obzir cena struje koju trenutno plaćate snabdevaču, ušteda za investitora, odnosno za RTB, je oko milion evra godišnje. Ukoliko, pak, investitor u budućnosti obezbedi status povlašćenog proizvođača električne energije, u skladu sa Uredbom koja definiše FIDIN tarife, ušteda ili dobit biće sigurno veća za nekoliko desetina procenata.

Šta možete da kažete o kvalitetu radova i opreme koju ste ugradili, o pouzdanosti postrojenja?

Nadzor nad celokupnim radovima obavio je Građevinski fakultet iz Beograda i moram da kažem da su bili veoma zahtevni u smislu kvaliteta izvođenja radova i usklađenosti sa projektnom dokumentacijom. To je dobro jer i politika „Energotehnike-Južna Bačka“ podrazumeva kvalitet i potpunu usaglašenost poslovanja kompanije sa sistemom menadžment kvaliteta. Ove činjenice, kao i odabir pravih partnera, saradnika i podizvođača na projektu, garancija su kvaliteta izvedenih radova i pouzdanosti postrojenja. Uz to, ugrađena oprema je „brand name“ karaktera svetski prepoznatljivih proizvođača (SIEMENS, KSB, KROHNE itd.)

Po čemu ćete pamtiti vaše učešće u ovom velikom poslu u Boru i kakva je bila saradnja sa RTB-om i ostalim učesnicima u projektu?

Rad u krugu topionice bio je zahtevan iz više razloga. Najpre, trebalo je uskladiti se sa ostalim izvođačima u ovom grandioznom poduhvatu i ispoštovati zahtevanu dinamiku. Zagađenje vazduha je često otežavalo rad, ali, na kraju krajeva, projekat je zato i rađen – da dima više ne bude. Njegova realizacija definitivno staje na put ovom višedecenijskom problemu u Boru. Na kraju, opet podvlačim da smo imali veoma zahtevne predstavnike nadzora i investitora sa kojima smo morali da razrađujemo svaki detalj u cilju dobro izvedenog posla.

Saradnja sa RTB-om je, dakle, bila izuzetno zahtevna, ali i veoma korektna u isto vreme, a učešće u ovakvom jednom projektu, od strateške važnosti za Timočki region i privredu cele Srbije, predstavlja važnu referencu za „Južnu Bačku“. Zato, ali i zbog toga što sam i sam odrastao u Boru, lično ću ga pamtiti celog života.

Ono što, takođe, treba upamtiti jeste i vaša spremnost da pomognete drugima u nevolji. Prošle zime ste doslovce radnike odvojili od poslova da bi pomogli Majdanpečanima da dobiju struju, iako ste i sami bili pritisnuti rokovima.

U datom trenutku smatrali smo to našom obavezom i dužnošću. Kada smo videli olujne smetove i sagledali opasnosti koje su pretile, pritekli smo u pomoć i doprineli osposobljavanju dela energetskog sistema u Majdanpeku. Pomogli smo i u projektu ispumpavanja vode iz kopa „Tamnava-zapadno polje“, a tu smo, slobodno mogu da kažem, dali sebe iznad maksimuma.

Na kraju, recite nam nešto o planovima i nekim budućim projektima „Energotehnike“.

Nakon izvođenja ovih složenih projekata imam lični utisak da smo sazreli kao kompanija. „Energotehnika-Južna Bačka“ trenutno zapošljava 350 radnika, a među njima je 60 inženjera. Ulažemo dosta u edukaciju i usavršavanje zaposlenih jer je to pravi put ka čvršćoj saradnji i sa stranim kompanijama koje imaju „know-how“ za pojedine specifične tehnologije.

Poslujemo i u Nemačkoj, gde zapošljavamo 120 radnika iz Srbije, a siguran sam da imamo kapacitete da, sa stečenim referencama i visokokvalifikovanom radnom snagom, nastupimo i u ostalim zemljama u okruženju. Zato radimo na proširenju poslovnih aktivnosti i ugovaranju poslova u gotovo svim zemljama bivše Jugoslavije, a spremno čekamo i buduće projekte u srpskoj energetici jer smo apsolutno osposobljeni za izvođenje najsloženijih projekata u ovoj oblasti.

Izvor; KOLEKTIV

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Komunikacija industrije: Zašto je strateška komunikacija postala ključni stub politike, investicija i tehnološke realizacije u energetskom i proizvodnom sektoru Evrope

Industrijska Evropa ulazi u period koji karakteriše strukturna transformacija, a ne postepene promene. Energetski sistemi se dekarbonizuju pod udruženim uticajem klimatske politike, industrijske strategije i globalne tehnološke konkurencije. Proizvodni sistemi se digitalizuju i elektrifikuju. Kapital se usmerava kroz zelene...

Cross-border integracija: Uspeh po formi, prenosioc rizika po suštini — i Srbija u centru

Godinama je regionalna energetska politika počivala na uverenju da je integracija tržišta ključ stabilnosti: više povezivanja, više razmene, više usklađenosti sa EU pravilima i mehanizmima. I to se u velikoj meri i dogodilo. SEE je integrisanija nego ikada. Tržišta...

OIE bez dovoljne stabilnosti: Srbija u srcu regionalne volatilnosti

U Jugoistočnoj Evropi tranzicija električne energije dobila je snažnu političku i investicionu dinamiku. Rumunija ponovo snažno razvija vetar i solar, Bugarska ubrzano podiže solarne kapacitete, Grčka je ušla u izvanredno brz ciklus izgradnje fotonaponskih sistema, a Srbija takođe ulazi...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!