Da investicije u energetski sektor u Srbiji mogu biti itekako vidljive i realizovane dokazalo je Javno preduzeće “Elektromreža Srbije”, koje je ove godine završilo jedan od najznačajnijih projekata – međudržavni dalekovod od Niša do makedonske granice.
U selu Donje Trebešinje kod Vranja, gde će početkom 2012. godine početi izgradnja velike trafostanice Vranje 4, označen je, početkom decembra, završetak radova na izgradnji tog dalekovoda, kojim je obezbeđen bolji napon i sigurno I kvalitetno snabdevanje električnom energijom, ne samo devet opština
kroz koje prolazi, već i celog područ ja jugoistočne Srbije. Tim dalekovodom naša zemlja je postala I glavna spona za protok struje ka evropskim zemljama. Kraj radova na elektroenergetskom koridoru označio je generalni direktor JP “Elektromreža Srbije” dr Miloš Milanković rekavši da je izgradnja tog 141 kilometara dugačkog dalekovoda, od Niša preko Leskovca do makedonske granice, koštala 33,5 miliona evra, od čega je 30 miliona evra donacija Evropske unije.
– Projekat izgradnje dalekovoda trajao je tri i po godine i njegovim završetkom se obezbeđuje sigurno i kvalitetno snabdevanje električnom energijom. Novi elektroenergetski koridor na teritoriji naše zemlje unaprediće energetsku stabilnost celog regiona i stvoriće uslove za intezivniji privredni razvoj, – rekao je generalni direktor JP “Elektromrež a Srbije” dr Miloš Milanković, na svečanosti kojoj su prisustvovali predstavnici Vlade Srbije, Delegacije Evropske unije, gradonačelnik Vranja Miroljub Stojčić, predsednikpredsednik Upravnog odbora JP EMS Vidoje Jevremović, predstavnici izvođača radova Inabensa, makedonskog operatera prenosnog sistema (MEPSO) I Elektroprivrede Srbije, PD Jugoistok Niš.
O značaju dalekovoda Niš – makedonska granica govorila je i potpredsednica Vlade Srbije Verica Kalanović rekavši da je “Srbija dobila značajan privredni kapacitet, koji će obezbediti sigurno i kvalitetno snabdevanje električnom energijom jugoistoč ne Srbije“.
– Ono što je za saobraćaj Koridor 10, to je za elektroenergetiku ovaj dalekovod. On će, pre svega, domaćinstvima omogućiti kvalitetno snabdevanje električnom energijom, a kako je privreda motor razvoja svakog društva, tako je energetika kičma održavanja svake jake privrede, – rekla je Kalanović i napomenula da na taj način Srbija postaje energetska spona sa ostatkom Evrope i Bliskim istokom.
Zamenik šefa Delegacije EU u Srbiji Adriano Martens istakao je da je projekat značajan jer će povezati energetsku mrežu Srbije sa mrežom u regionu.
Izazovi
Velikom broju izazova u realizaciji tog projekta zajednički su odgovarali stručnjaci EMS-a, predstavnici Delegacije EU u Srbiji, projektanti i izvođači radova. Za tri ipo godine, uporedo sa izgradnjom dalekovoda, rešavani su imovinsko-pravni poslovi (ekproprijacija zemljišta), obezbeđivane sve potrebne dozvole, prolazak trase kroz nepristupač ne šumske i brdovite predele, Grdeličku klisuru, ali i njeno ukrštanje sa postojećom saobraćajnom infrastrukturom.
U izgradnji dalekovoda Niš – makedonska granica prvi put u prenosnoj mreži Republike Srbije korišćeni
su stubovi tipa “Y”. Koliko je, u pravnom smuslu, posao bio složen i kompleksan, govori podatak da dalekovod prolazi kroz devet opština, odnosno 8.500 katastarskih parcela, čijih je vlasnika ukupno
25.000. Potpisano je 1.700
Ugovora
– Srbija i ovaj region dobijaju pouzdanije snabdevanje i jevtiniju energiju, što će direktno uticati na konkurentnost zemlje na evropskom I svetskom tržištu. Evropska unija I dalje planira da finansira slične projekte u Srbiji, kao što su elektrane, trafostanice i drugi kapaciteti. Do sada je u energetski system Srbije EU plasirala oko 500 miliona evra, – rekao je Martins.
Ovim dalekovodom stvoreni su uslovi za daljnje proširenje Trafostanice Leskovac 2, koja je podignuta na 400-kilovoltni naponski nivo I izgradnju potpuno nove 400-kilovotne Trafostanice Vranje 4, čija će izgradnja početi 2012. godine, takođe donatorskim sredstvima EU.